Šta su mjere koje traži EU kako bi uključila i Bosnu i Hercegovinu u projekat koji bi u idealnom scenariju osigurao dobijanje dvije milijarde konvertibilnih maraka, koji bi potakli snažniji ekonomski rast, bolju poslovnu klimu, adaptaciju ekonomije na EU uslove i ukupno bržu evroatlansku i evropsku integraciju naše domovine, pitanja su o kojima smo danas u emisiji „Dobar dan, BiH“ razgovarali sa prof. dr. Dženanom Kulovićem, s Ekonomskog fakulteta u Zenici, prof. Farisom Kočanom s Fakulteta političkih nauka u Ljubljani i prof. dr. Draškom Aćimovićem, ekonomistom i bivšim diplomatom. Da li se ovdje zapravo radi o ogromnoj neodgovornosti i kakve poruke naše vlasti šalju partnerima u Evropskoj uniji.
„Nažalost ovo pokazuje vrh ledenog brijega i pokazuje da je sistem odlučivanja u Bosni i Hercegovini jedan veliki teg koji otežava kretanje Bosne i Hercegovine ka evropskoj uniji. Ukoliko za trenutak ostavimo postrani ovaj nemali iznos, ono što će ostaviti dugoročnije efekte je gubitak povjerenja s jedne strane građana BiH u vlast, a s druge, dodatni gubitak povjerenja u vlast da mogu isporučiti reformu tj. imati kapacitet i interes da provode neophodne reforme. Bojim se da će se to reflektovati i u budućnosti i da iznos o kojem danas govorimo nije konačan i da ćemo mi u budućnosti svjedočiti nemogućnosti postizanja dogovora u smislu kretanja prema Evropskoj uniji. Ja ponekad imam dojam da mi nismo najbolje razumjeli EU koja funkcioniše po principu daj i uzmi što znači da vi trebate ispuniti određeni set reformi prema ranije usvojen planu i time se makar za korak približili Evropskoj uniji da bi zauzvrat dobili određena sredstva koja su ustvari garancija da ste ispunili ranije obećano i preuzeto“, kaže profesor Dženan Kulović, potencirajući svoju bojazan da ovo nije posljednji put i da vlasti neće naučiti ništa iz ovog neuspjeha, pri čemu naglašava da nas je humanitarna pomoć odvikla od rada, a da savremeni svijet i biznis funkcioniraju na tome da biste nešto dobili morate nešto dati.
„Nažalost te pare se ne mogu vratiti ali su opet pokazale da su reforme za političke elite u Bosni i Hercegovini rak rana. Evidentno je da vaša politička elita ne razumije zašto je tamo, ne razumije pod kojim uslovima se može stvoriti napredak države i oni ustvari ne razumiju kako se ustvari igra ova utakmica. Ako ostanemo u istoj metafori Bosna i Hercegovina izgleda kao tri reprezentacije u jednoj reprezentaciji, a treneri tj. politička elita se bavi sudijama a ne sa pravilima igre. Uvijek su vam drugi krivi, a ako nedostaje krivaca, igra se na nacionalnu kartu i u tome je sav problem“, plastično objašnjava srž problema u komunikaciji Bosne i Hercegovine i EU, profesor političkih nauka s univerziteta u Ljubljani, Faris Kočan, rezignirano konstatujući da nakon toga od građana nema kazne.
Ekonomista i nekadašnji bh. diplomat u Briselu, Draško Aćimović, ovu situaciju je vidio kao crni humor i podsjetio se čuvenog satiričnog stripa „Alan Ford“:
„Mene sve ovo podsjeća na čuvenu rečenicu iz „Alan Forda“: „Mi ništa ne obećavamo i to uspješno ispunjavamo. Nažalost današnja situacija se i može samo opisati kao crni humor. Mi održavamo naš imidž tamo u Briselu i način na koji nas doživljavaju a to je da smo mi kao neki jadni i siromašni rođaci iz provinicije koji dođu u veliki grad na školovanje i kad im se obezbijedi školovanje smještaj i stipendija mi to potrošimo u kafani i onda tako pijani kukamo kako nas ne vole. To je generalno slika koju oni imaju o nama, a to se neće promijeniti ni nakon današnjeg dana. Mi jednostavno iskoristimo svaku priliku da se osramotimo“, precizno i teško opisuje posljedice našeg posljednjeg neuspjeha u komunikaciji sa Evropskom unijom, Draško Aćimović.
Pogledajte cijeli razgovor s našim sagovornicima i saznajte je li i kako je moguće promijeniti ovaj stav prema nama i konačno pravilno i u dobrom ritmu usmjeriti našu domovinu prema evropskim integracijama.
