S problemom loše demografske slike, manjeg broja rođenih u odnosu na umrle, suočava se gotovo cijela Evropa. Posljednjih godina broj novorođene djece drastično je nizak, a Europa se polako pretvara u kontinent staraca.
Prema najnovijim podacima, najveći postotak kućanstava bez djece je u Finskoj (82,2 posto), Njemačkoj (79,9 posto) i Litvaniji (78,8 posto). Na dnu tabele nalaze se Slovačka (63,7 posto), Irska (66,7 posto) i Rumunjska (71,6 posto).
Podaci za Hrvatsku pokazuju kako je u ukupnom broju kućanstava u 2023. njih 74,3 posto bez djece. Slična je situacija i u Sloveniji, gdje ih je 74,6 posto. Manje kućanstava bez djece od Hrvatske, osim gore navedenih, imaju još i Grčka, Portugal, Belgija, Nizozemska, Poljska i Češka.
Bosna i Hercegovina nije razmatrana u ovom izvještaju, ali raniji podaci pokazuju kako u ovoj zemlji ima nešto više od 27 posto kućanstava bez djece, riječ je o bračnim i izvanbračnim zajednicama. Kako se navodi u dokumentu “Analiza stanja stanovništva u Bosni i Hercegovini”, koji je izradila grupacija SeConS uz podršku UNPFA-e, a čiji se podaci temelje uglavnom na rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u BiH, broj bračnih zajednica bez djece je 26,3 posto, dok je izvanbračnih 0,9 posto. Nešto veći postotak bračnih zajednica bez djece je u BH. entitetu RS u odnosu na FBiH. Kako se navodi u spomenutom dokumentu, u periodu nakon Drugog svjetskog rata prosječna veličina kućanstava u BiH pala je s 5,2 na 3,1 člana.
Među entitetima postoje određene razlike: najmanja prosječna veličina kućanstva registrirana je popisom stanovništva 2013. godine u bh. entitetu RS (2,85 članova), nešto je veća u FBiH (3,09 članova) i najveća u Distriktu Brčko (3,11 članova). Osim toga, prosječna veličina kućanstava u urbanim područjima manja je od prosječne veličine kućanstava koja žive u drugim područjima - 2,82 u odnosu na 3,24 (Agencija za statistiku BiH, popis stanovništva 2013). Dvočlana kućanstva u Bosni i Hercegovini u 2013. godini bila su najbrojnija. - Udio jednočlanih kućanstava najveći je u bh. entitetu RS-u, a udio višečlanih (s pet ili više članova) u Distriktu Brčko.
Podaci o strukturi kućanstava i porodica u BiH ostavljaju dojam o društvu u tranziciji koje je izašlo iz tradicionalne faze u kojoj su dominirala veća kućanstva s jednom ili više porodica i prešlo u moderna, manja kućanstva, pri čemu je povećan udio kućanstava bez porodica i udio kućanstava od jedne porodice. S druge strane, ova situacija je daleko od postmodernih društava u kojima većinu kućanstava čine ona u kojima članovi nisu u porodičnom odnosu - stoji u dokumentu “Analiza stanja stanovništva u Bosni i Hercegovini”. Dalje se navodi kako u poređenju sa zemljama EU-a BiH još uvijek pokazuje znatno manji udio kućanstava koja se sastoje od jednočlanih ili dvočlanih obitelji – 42,8% (u usporedbi sa 63,2% u EU-28), kao i znatno viši udio kućanstava koja se sastoje od više porodica (tročlana i četveročlana kućanstva) i kućanstava koja se sastoje od pet i više članova.
U BiH, uz manje razlike među porodicama u entitetima i Distriktu Brčko, prevladava klasična nuklearna porodica koja se sastoji od bračnog para s jednim ili više djece. Ipak, kako stoji u dokumentu “Analiza stanja stanovništva u Bosni i Hercegovini”, u poređenju s popisom iz 1991. godine, pad udjela ove vrste porodice je očigledan, uz porast udjela bračnih parova bez djece ili samohranih roditelja. U usporedbi s EU-28 udio izvanbračnih porodica u BiH daleko je manji (0,9 u odnosu na 12,6 u EU), dok je udio jednoroditeljskih porodica sličan prosjeku u EU.
Naime, udio samohranih majki u EU bio je 13,4%, dok je u BiH taj postotak 12,8, a samohranih očeva u EU je, prema podacima Eurostata, 2015. godine bilo 2,6%, dok je u BiH taj postotak 3. Nešto veći broj samohranih očeva je u bh. entitetu RS u odnosu na F BiH, 3,4 naspram 2,8 posto.
