Vlast u BiH se ponaša kao da nije vlast. Još jedan nesupjeh u pogledu reformi na putu ka EU pripisuju drugima. S neusvajanjem ovih reformi također smo izgubili i 70 miliona eura jer nismo poslali dokument koji je EU tražila od nas.

O ovoj temi i ostalim aktuelnostima smo razgovarali sa dr. Adisom Arapovićem, politologom i stručnjak za izborne sisteme.

-Prije svega treba objasniti šta je Plan rasta. Suština je da je BiH dobila uslovni pregovarački status. U vezi s tim EU je uspostavila novi plan rasta. Neovisno od toga BiH se obavezala na reforme. Imamo 14 uslova ali smo svjesni da se moramo uskalditi sa evropskim naslijeđem. EU razumije da Zapadni Balkan nije spreman za tržište EU. Zbog toga političari provode reforme zato što u tome vide korist za sebe kako bi ostali na vlasti. U tome je BiH namijenjeno blizu 3 milijarde eura a trebalo bi 200 miliona godišnje po dvije tranše da dolazi u našu zemlju. Interest vlasti bi trebalo biti da se to dobije. Onda dolazi politika u svemu tome gdje nismo uspjeli sprovesti plan reformi. U tom procesu možemo biti taoci recimo jednog malog kantona, Posavskog. Previše aktera odlučuje o državnim pitanjima u tom kontekstu. Sa druge strane, Vijeće ministara napravi dokument koji oni ispod trebaju samo da odobre. EU je svjesna da u BiH imaju dva bloka. Jedan, onaj evropski, gdje su većinom sve političke stranke za EU osim HDZ koji gleda svoje partikularne interese. A onaj drugi kurs su oni koji ne prihvataju da ne može biti veta u odlučivanju – kaže Arapović.

Kada vlast u BiH ne ispuni neki uvjet na njenom evropskom putu, tada zvaničnici EU uskraćuju novce našoj državi. Arapović kaže kako ta vrsta kazne je zapravo kazna za građane a ne za one koji su pravi krivci što se uslovi ne ispunjavaju.

-Svaka kazna iz EU ne cilja političare nego građane. Kada uskratite te novce, taj ste novac zapravo uskratilii građanima. A političari će napraviti spin da su oni drugi krivi. Nisu ni svi političari odgovorni u istoj mjeri a niti vlast treba da se krije iza opozicije – ističe Arapović.

Kako bi se zadovoljili pojedini apetiti i zahtjevi političkih stranaka prije 6,7 godina je uspostavljen Mehanizam koordinacije. Arapović kaže kako je taj mehanizam kočnica napretka BiH ka EU te da političari prije nego što izađu u javnost treba da sjednu i dogovore kako će djelovati.

-Naš EU put će zapeti ako ostane ovaj mehanizam odlučivanja koji je uspostavljen prije 6, 7 godina. Plan reformi nije nikakav zakon niti je obavezujući dokument. To je lista priopriteta koje vlast smatra važnim da se novci povuku iz EU. Ova četiri premijera se u biti slažu ali bi da bude malo drugačiji prioritet tih projekata. Nismo mi baš tolika zemlja da možemo da se toliko reflektujemo na prošlost. Zato treba da razgovaramo ali da se ne stavlja dokument u javnost bez dogovora. Desila se neravnomjerna distribucija projekata ali i kasnije novca. Ne idemo u EU da bi dobili aplauz od zvaničnika nego zbog nas samih – navodi Arapović.