U periodu od 2019. do 2023. godine broj doktora medicine u pojedinim kantonima u FBiH smanjio se za 20 posto, istakla je voditeljica Službe za biostatistiku i informatiku Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Šeila Cilović Lagarija povodom izdavanja publikacije "Mreža, kapaciteti i rad zdravstvenih ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine”.
Publikaciju je uredila Služba za biostatistiku i informatiku Zavoda Zavod za javno zdravstvo FBiH, a izdata je početkom 2025. godine nakon gotovo tri decenije od posljednjeg izdanja. U njoj je promatran i analiziran period od 2019. – 2023. godine za odabrane zdravstvene indikatore.
Po riječima direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH Siniše Skočibušića, ovo izdanje donosi sveobuhvatan pregled organizacije zdravstvenih ustanova i kapaciteta primarne, specijalističko-konsultativne i bolničke zdravstvene zaštite, koji su ključni za praćenje i unaprjeđenje zdravstvene zaštite u FBIH.
Prema podatcima iz publikacije, usluge primarne zdravstvene zaštite u FBiH u 2023. godini pružalo je 1.855 doktora medicine i 3.302 zdravstvena tehničara. Prema izvještaju oboljenja, stanja i povreda registrovanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u FBiH, broj registrovanih oboljenja u 2023. godini iznosi 2.274.497 (stopa 10.579 na 10.000 stanovnika).
Usluge specijalističko-konsultativne djelatnosti od 2019. – 2023. godine pružala su 1.272 specijalista. Broj zdravstvenih medicinskih sestara/zdravstvenih tehničara registrovanih u specijalističko – konsultativnoj djelatnosti je 1.982.
Federacija Bosne i Hercegovine posjeduje 24 bolnice raspoređene u različite kategorije, i to devet općih bolnica, šest kantonalnih bolnica, tri univerzitetsko-klinička centra, dvije specijalne bolnice, jednu specijalnu zdravstveno-socijalnu ustanovu i tri rehabilitaciona centra ili lječilišta, a ukupan broj kreveta u bolnicama u Federaciji BiH iznosi 8.597.
Najviše kreveta registrovano je u kliničkim centrima (44 posto) i kantonalnim bolnicama (23,8 posto), dok je najmanje kreveta u specijalnim bolnicama (5,3 posto).
Promatrajući dobnu strukturu stanovništva, stanovništvo starije od 60 godina je među onima koji najviše koriste bolničke usluge (48,9 posto), a što uključuje hospitalizaciju radi hroničnih i akutnih bolesti, povreda i komplikacija koje nastaju iz navedenih stanja.
