O potencijalu evropskog puta i stvarnim mogućnostima integracije kako u EU tako i u NATO razgovarali smo sa Reufom Bajrovićem podpredsjednikom evropsko- američke inicijative:
'Sve što se dešava je očekivano jer su stranke 'Trojke' pristale na ucjene SNSD-a, a primarno u kontekstu reformi koje su važne za evro-atlanske integracije tj nastavak NATO puta. Pri tome, od svega se pravi cirkus jer ne postoji druga riječ koja bi objasnila usvajanje plana za 2023 godinu na kraju 2024 godine. Dakle taj plan je trebao biti usvojen krajem 2022 godine ili eventualno početkom 2023. Suština dogovora stranaka 'Trojke' i SNSD-a, a u kontekstu NATO puta jeste da se uradi što više kako bi se Bosna i Hercegovina zaustavila. Ova posjeta i nešto drugačija retorika Cvijanović je rezultat činjenice da su ljudi iz SNSD toliko pritisnuti sankcijama na ličnom nivou. Mi dakle ne pričamo o nekoj političkoj šteti, jer na političkoj ravni, kao što su pokazali lokalni izbori nisu puno izgubili. Većina građana srpske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini smatra da je na poltičkoj ravni sukob sa SAD-om, NATO-m i Zapadom dobra stvar i ne smatra da Bosna i Hercegovina treba ući u NATO. Željka Cvijanović je u jednoj neugodnoj poziciji jer je ona lično pod sankcijama i zbog toga ima neke neugodnosti poput toga da ne može dizati novac s banke, ali se one mogu preživjeti. S druge strane, ona sada pokušava da nađe način , kada je Dodik službeno 'bolestan' da otvori jedan novi element saradnje sa zapadnim zemljama i zato ona poziva na saradnju ali ne i na članstvo' poentira Bajrović ponašanje i razloge za posljednju izjavu Cvijanović tokom susreta sa generalnim sekretarom NATO-a u Briselu dodajući da na suštinskom nivou to ne mijenja puno.
Ipak Bajrović napominje važnu činjenicu koja se ponavlja od strane NATO zvaničnika još od 2008 ili devete:
'Bosna i Hercegovina mora promjeniti Ustav da bi ušla u NATO. Naravno, vojska se mora pripremiti i biti kompatibilna, ali mora promjeniti Ustav da bi ušla u NATO pakt. Neće NATO uvest srpski veto u Predsjedništvu BiH u NATO pakt i to se neće desit. Čak i da na nekom nivou vjeruju bošnjačkom i hrvatskom članu predsejdništva, iako su i to otvorena pitanja, jer bi Čović kad bi ponovo ušao u Predsjedništvo mogao da se ponaša onako kako se ponaša u vezi sa plinovodom i južnom interkonekcijom gdje on sve radi za Rusiju. Dakle, naprosto nije realno da NATO primi BiH uz efikasnu mogućnost dobivanja veta srpskog člana predsjedništva i to nam je rečeno već nekoliko puta.' podjseća i opiminje Bajrović na očekivanja NATO-a prije konačnog priključenja BiH ovom najmoćnijem vojnom savezu.
Govoreći o važnosti sankcija i odnosu prema onima na listi sankcija američke administracije, Bajrović smatra da trreba gledati širu sliku:
'Ono što je ointeresantno u vezi sa tim sankcijama je da ljudi koje završe na njima i dalje uživaju podršku i njihovih glasača ali i Bajdenove administracije da uđu u vlast i dobiju ključne resore u Vijeću ministara. Prošle godine su na silu dobili vlast, dakle nametnuta je 'Trojka' , SNSD i HDZ gdje je 'Trojka' u potpuno podređenom položaju a stranke koje su kao pod kaznom Bajdenove administracije su dobile najjače resore i nagradu kakvoj se nisu mogli ni nadat – slabu 'Trojku' i sve institucije koje su poželjeli' komentariše odnos činjenice sankcionisanja osoba na američkoj crnoj listi i njihove efektivne moćis jedne i uticaja u vlasti koja je formirana između ostalog zahvaljujući i predstavnicima američke ambasade s druge strane.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte zašto Bajrović trenutno vidi evropskli put kao način osiguranja pritiska da 'Trojka' nastavi davati ustupke iako od punopravnog članstva Bih u EU po njemu nema ništa, te kako će se dalje razvijati ukupna poliitčka situacija u BiH nakon što Trump preuzme vođenje SAD-a.
