. O uzrocima ovakvih strašnih poplava, načinima njihove buduće prevencije, lekcijama koje trebaju biti naučene i drugim važnim pitanjima na koja se i danas traže odgovori, razgovarali smo sa profesorom Daliborom Balijanom sa Šumarskog fakulteta i profesorom Edinom Hreljom, šefom Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
- Iako su i za večeras najavljene obilne padavine, čini se da neće biti u istom obimu, ali to je svakako nešto na što ne možemo uticati kao ni na većinu onoga što se danas zovu klimatske promjene. Ipak, postoji mnogo toga što možemo učiniti da ublažimo posljedice i da naše stanovništvo i naši građani lakše podnose te promjene, ali nažalost mi svi jako malo radimo na tome. Prije 13 godina rađene su studije za razvoj šumarstva gdje je tačno rečeno šta je to što moramo poduzeti kada su klimatske promjene u pitanju, a tu su nam najveći problem požari. Rađena je također i studija integralna zaštita šuma, opet s posebnim akcentom na požare koji kod nas u ljetnim mjesecima poprimaju katastrofalne razmjere. To je sve ostalo mrtvo slovo na papiru iako su svi stručnjaci sa Šumarskog fakulteta uložili svoj maksimum u izradi tih radova i studija - obrazlaže profesor Balijan uzroke i navodi propuštene prilike za bolju pripremu posljedica klimatskih promjena koje očigledno živimo.
Nadovezujući se na izjavu Balijana, profesor Hrelja ističe da mora 'i potvrditi da živimo vrijeme očiglednih klimatskih promjena'.
- Nedavno je održan šesti kongres geografa BiH i mi smo se fokusirali temom promjene temperature i količina padavine u toku instrumentalnog perioda. Tada je ustanovljeno da je temperatura linearno porasla za 1,7 stepeni iako je bilo očekivano do 1,5 stepeni. Čini se da mi to svojim postupcima ubrzavamo i da će klimatske promjene koje uključuju šumske požare, suše, intenzivne količine padavina, biti nešto s čim ćemo morati živjeti. Naravno to će pratiti i erozivni procesi i klizišta i druge posljedice. Ovi prirodni procesi su neumoljivi i mi im se moramo naučiti prilagođavati. Pazite, mi smo imali situaciju da se za nekoliko sati izlučila količina padavina koja se inače dešava za tri mjeseca - poentira profesor Hrelja i kaže da su te količine uzrokovale bujične poplave koje su dodatno izazvale erozione procese, a čovjek ih je nekim svojim aktivnostima dodatno ubrzao i povećao ukupnu katastrofu.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte koje se mjere neophodne kako bi čovjek počeo sa potrebnim prilagođavanjem neumitnim klimatskim promjenama i načinima na kojima može ublažiti njihove posljedice po svoje živote i imovinu.
