Ambasada Republike Bugarske u Bosni i Hercegovini i Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ organiziraju komparativnu dokumentarnu izložbu o historiji slavenske i bosanske pismenosti Azbuka i historija / Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti, koja će se svečano otvoriti u Galeriji „Preporod“ u Sarajevu (Titova 54) 29. augusta 2024. godine u 14 sati, a u povodu 1160. godišnjice početka slavenske pismenosti, odnosno 835. godišnjice Povelje bana Kulina i Dana bosanske pismenosti.



Dan bosanske pismenosti obilježava se 29. augusta, na dan kad je 1189. godine izdana Povelja bana Kulina, najstariji sačuvani bosanski državni i diplomatski dokument i fundamentalno važni spomenik pismenosti na bosanskom jeziku.

Dan bosanske pismenosti kao dan kojim se promovira pismenost na bosanskom jeziku i bosanski jezik utemeljila je Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ 2019. godine, povodom 830. godišnjice Povelje bana Kulina, i od tada se obilježava svake godine.

Izložba Azbuka i historija dokumentarna je izložba koja predstavlja ulogu pisma u kulturnoj historiji slavenskih naroda i pisanja kao osnove historijskog pamćenja čovječanstva. Izložba prati pojavu i razvoj slavenske pismenosti počev od misije slavenskih prosvjetitelja Ćirila i Metodija, koji su utemeljili prvo slavensko pismo – glagoljicu i tako 863. godine započeli proces opismenjavanja slavenskih naroda, pa nadalje.

Izložbom se predstavljaju faze razvoja dva slavenska pisma – najprije glagoljice, a potom ćirilice i njihove promjene kao sistema pisanja, s idejom da se otkriju društveno-političke i kulturno-historijske činjenice koje su ih izazvale. Prilikom izrade izložbe korišten je materijal uglavnom iz Arhiva Centra za slavensko-bizantijske studije „Ivan Dujčev“ u Bugarskoj, kao i iz većeg broja bugarskih i stranih knjižnih repozitorija, a mnogi od uzoraka prikazuju se po prvi put, piše Preporod.

Izložba je zajednički projekt Državnog instituta za kulturu pri Ministarstvu inostranih poslova, Centra za slavensko-bizantijske studije „Ivan Dujčev“ pri SU „Sv. Kliment Ohridski” i Fondacije „Elena i Ivan Dujčevi“. Autori izložbe su art. cor. Aksinija Dzurova i prof. dr. Vasya Velinova, konsultant je prof. dr. Kazimir Popkonstantinov. U Sarajevu se izložba prikazuje u saradnji s Bošnjačkom zajednicom kulture „Preporod“.

Izložba Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti dokumentarna je izložba o historiji pismenosti na bosanskom jeziku od srednjeg vijeka, pa sve do novijeg vremena, zaključno s početkom austrougarskog perioda. Izložba pokazuje duboku povijesnu ukorijenjenost i dugu tradiciju bosanskog jezika, ali i pismenosti na bosanskom jeziku, čiji se začeci javljaju upravo u dalekom srednjem vijeku na temeljima ćirilo-metodske misije i opće slavenske pismenosti, dok se njezin razvoj odvija tokom svih narednih stoljeća. Sve ovo vrijeme, a stjecajem različitih povijesnih okolnosti, tradicija bosanske pismenosti usložnjavala se, učinak čega jeste i višestrukost pisama bosanskog jezika, među kojima su najprije glagoljica i njezine različite varijante, od kojih je za Bosnu karakteristična glagoljica poluoblog tipa, potom posebna varijanta stare ćirilice, tzv. zapadna ćirilica bosanskog tipa, zatim bosančica te arebica, nakon čega slijede različite starije varijante ćirilice i latinice, kao i, napokon, savremena ćirilica i savremena latinica, odnosno ćirilica i latinica kakve danas poznajemo i koristimo. Izložba je realizirana u Institutu za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, a autori izložbe su dr. Erma Ramić-Kunić, dr. Alen Kalajdžija i prof. dr. Sanjin Kodrić.