Šta su, ako ih ima, vidljivi efekti, uz komentare drugih političkih aktuelnosti, povod je za današnji razgovor s Amelom Delićem, profesorom na Fakultetu za upravu UNSA-e.
„Generalno, ako posmatrate i državni i federalni nivo vlasti i njihove parlamente, mislim da je njihov radi ispod nekog očekivanog minimuma i očekivanih rezultata. Čak i izvještaj Evropske komisije to iskazuje u smislu da se konstatuje da su ove vlasti pokazale neki deklarativni entuzijazam, ali je drugačiji pogled kada vidimo sve probijene rokove i neispunjene obaveze. Federalni parlament se, naprimjer, veoma malo sastajao jer je upitna vladajuća većina i svaki glas mnogo vrijedi, a što opet pravi prostor za mnoge ustupke ili čak i ucjene, o čemu šira javnost malo zna. S druge strane, Parlamentarna skupština BiH češće se sastajala, kao i Vijeće ministara, ali su se zakonski prijedlozi nekoliko puta nalazili na dnevnom redu ili Vijeća ministara ili nekog od domova, što govori da ne postoji dovoljno povjerenja među partnerima, pa su se nekad u formalnoj proceduri nalazili i smiješni razlozi zašto se nekoliko puta povlače zakoni iz procedure. Slično je i s Vladom Federacije, koja je odlučila da ide sa sigurnim rješenjima poput slučaja Marina Vukoje, ali su ta sigurna rješenja, s druge strane, često značila i zloupotrebu pravnih propisa.
"Dodatna karakteristika", dodaje profesor Delić "je da su često zakonska rješenja razmatrana po hitnoj proceduri, što jeste opcija u vanrednim okolnostima. Kod nas je to postalo redovan princip jer se tako omogućava da se izbjegne rasprava o zakonu, amandmanska procedura i da se izbjegne učešće javnosti“, secira ponašanje parlamenata i vlada na svim nivoima profesor Delić, napominjući i da na primjeru kupovine novih automobila Vlada Federacije ne poznaje sram.
„Kada pogledate budžet, možete pratiti da su sredstva neravnomjerno raspoređena, pa to možete vidjeti u načinu u kojem se raspoređuju sredstva klubovima s hrvatskim predznakom ili prema zdravstvenim ustanovama, a pri tome postoje liste čekanja koje se ne rješavaju. Čini se, dakle, da Vlada ne planira adekvatno raspodjelu sredstava i čini neke neprincipijelne ustupke. Pri tome treba podsjetiti i na sve probleme u vezi s tenderskim procedurama i činjenicom da se nekim firmama već duže vremena pogoduje, ali se nadam da će nedavna izmjena tog zakona pomoći da se makar taj problem riješi“, objašnjava prof. Delić, ističući da oklijevanje u donošenju zakona i reformi, poput davno najavljenog seta promjena fiskalnih zakona, možda na kraju, kada se i usvoji, neće dati planirane rezultate zbog tolikog kašnjenja.
Pogledajte cijeli razgovor kako biste saznali koji su razlozi i motivi pažljivo planiranih poteza HDZ-a i strukture koju on okuplja, kao i odgovore na neke druge aktuelnosti ukljućujući i perspektivne finansijskog stanja u RS-u.
