Bacanje u vazduh i padanje na tlo, zadržavanje vazduha dok se ne izgubi svijest, turpijanje zuba kod kuće, stezanje kaiša oko vrata do krajnjih granica, stavljanje što više predmeta u usta… Ovo su tek neki od morbidnih i neshatljivih izazova koja kruže društvenom mrežim TikTok i nezamislivo su opasni.
TikTok, najpopularnija aplikacija za dijeljenje kratkih video sadržaja, postala je ne samo platforma za zabavu, već i za različite izazove. Neki donose smijeh i zabavu, drugi su veoma opasni. Najnoviji trend Supermen stigao je i u BiH, u nekoliko gradova. Nevjerovatno popularan među školacima koji ga izvode ne razmišljajući o posljedicama. A one mogu da budu teške. Polomljene ruke i podlaktice.
Mi, odrasli, trebalo bi da se pitamo nešto logično. Ko je odgovoran za zaštitu djece i kako se može obuzdati opasnost koja prijeti iz digitalnog svijeta?
-TikTok izazovi nisu dječja zabava, oni su simptom društva koje se urušava u svojoj površnosti. Dok djeca igraju igre na ivici života, odrasli igraju igru ignorisanja odgovornosti. Roditelji su ‘prezaposleni’, škole su ‘nemoćne’, a društvo se skriva iza lažnih zabrana, misleći da se problem može riješiti gašenjem ekrana – naglašava sociolog Mirjana Čeko.
Poručuje kako se djeca povlače u virtuelni svijet, jer im stvarni ništa ne nudi, a da je u društvu bez autoriteta i smjernica, TikTok algoritam postao učitelj, zabavljač i uzor.
-Uče ih da je opasnost vrijedna pažnje, da je viralnost važnija od zdravog razuma. Nema tu prostora za kritičko mišljenje kad odrasli sami ne nude ništa bolje – ističe Čeko. Prevencija? Poručuje kako to nije zabrana aplikacija, već povratak uloge roditelja, nastavnika i društva.
-To je stvaranje svijeta u kojem djeca ne moraju rizikovati život da bi ih neko primjetio. Ako se što prije ne probudimo, našu djecu neće uništiti TikTok, već naše kolektivno zatvaranje očiju pred ovim problemom – upozorava ona.
Maju Savanović Zorić, psihologa i porodičnog psihoterapeuta, majku dvoje tinejdžera, mnogo je potresla vijest o povređivanju djeteta tokom izvođenja TikTok izazova u Banjaluci. Kaže da nas ovaj slučaj još jednom podsjeća na sve opasnosti koje vrebaju iz svijeta društvenih mreža i na zajedničku odgovornost roditelja, škola i društva da zaštitimo djecu i mladima pružimo sigurno okruženje za odrastanje.
Kao psiholog s 15 godina iskustva u školi, naglašava kako tinejdžersko doba karakteriše potreba za pripadanjem grupi, prihvaćanjem i prepoznavanjem, ali i sklonost preuzimanju rizika, često bez svijesti o posljedicama. Pojašnjava i zašto su privlačni viralni izazovi, poput onih na TikToku. Naime, dobija se pažnja i popularnost, a lajkovi, pregledi i komentari stvaraju osjećaj važnosti. Osjećaj pripadnosti vršnjačkoj grupi. Mnogi ne žele biti “izvan” trenda i često pristaju na izazove iz straha od odbacivanja. Tu su uzbuđenje i adrenalin. Senzacija „hrabrosti“ privlači mlade, posebno one koji traže pažnju ili žele dokazati svoju vrijednost.
-S druge strane, djeca koja odolijevaju ovakvim izazovima obično dolaze iz okruženja u kojem se podstiču otvorena komunikacija, kritičko razmišljanje i osjećaj sigurnosti kod kuće. Djeca koja se osjećaju sigurno, prihvaćeno i podržano kod kuće manje su sklona opasnim izazovima. Suprotno tome, djeca koja traže pažnju ili se bore s osjećajem nesigurnosti češće će pokušati ovakvo ponašanje kako bi impresionirala vršnjake – naglašava Savanović Zorić.
A, šta to roditelji mogu učiniti odmah?
-Razgovarajte s djecom, pitajte ih šta prate na internetu, koji ih izazovi privlače i zašto. Budite otvoreni i spremni na slušanje bez osuđivanja. Postavite jasne granice, odredite vrijeme korištenja interneta i prilagodite sadržaj prema njihovom uzrastu. Uključite tehničku zaštitu. Koristite opcije roditeljske kontrole koje platforme nude. Pokažite lični primjer, jer vaše ponašanje na društvenim mrežama takođe oblikuje njihov odnos prema istima – naglašava ona i dodaje da je naša uloga da im pokažemo da njihova vrijednost ne zavisi od broja pregleda ili lajkova.
Sa opasnim TikTok izazovima susreće se većina zemalja u svijetu. I neke su preduzele određene korake. Naprimjer, Autralija je donijela zakon o zabrani pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina. Mnogo zemalja razmišlja o ograničenju pristupa djece društvenim mrežama. Jer, izazovima se uglavnom bave djeca mlađeg uzrasta, najčešće se spominje da imaju desetak godina, piše Srpskainfo.
