Posljednjih godina broj oboljelih od nekog oblika alergije drastično raste. Predviđa se da bi u svijetu do 2050. godine, taj broj mogao iznositi čak četiri milijarde. Ljekarima se u ovom periodu sve češće javljaju osobe sa respiratornim, ali i alergijama na ujede insekata. Stručnjaci savjetuju oprez i mjere prevencije.
Bedrana Kaletović se posljednjih 25 godina bori sa alegijama na polen, korov, travu. Kako kaže, sve ono što mnogim osobama miriše, nju guši.

- Lipe mi smetaju, trava kad se kosi ne pamtim kad sam rekla da mi je to zamirisalo. Nema spavanja, disanja. Simptomi slični gripi, a puno ozbiljniji - priča Bedrana.


U tuzlanskoj Službi hitne pomoći povećan je broj pacijenata sa ovim tegobama.
- Prije svega to su lokalne alergijske reakcije od uboda insekata, ali ima i dosta respiratornih, s obzirom da je vrijeme cvjetanja, lipa je u punom cvatu - kaže Lejla Kuluglija Memišević, načelnica Službe hitne medicinske pomoći Tuzla.


Ubod muhe, komarca, obada, lakše su alergijske reakcije koje se najčešće tretiraju hladnim oblogama, antihistaminicima ili kortikosteroidnim kremama. No, tu su i teži slučajevi.
- Takvi pacijenti bi trebali u svojoj terapiji imati recept i da nabave u apotekama, u Tuzli sam čuo da ima, dostupan autoinjektor Epi Pen, koji je u dozama za odrasle i djecu - navodi specijalista urgentne medicine Hajriz Alihodžić.


Pacijenti sa respiratornim alergijama, moraju biti, dodaje doktor, pod kontrolom ljekara i terapijom koja se duže koristi.
- Zaboravimo samo teške slučajeve, hajde da radimo da se kvalitet ogromne populacije poveća, da dobiju ljudi adekvatne informacije, da liječnici, medicinske sestre dobiju edukaciju - ističe za BHRT Adnan Čustović, profesor pedijatrijske alergologije u Londonu.

Zaštita od uboda insekata i redovna terapija za one sa respiratornim alergijama su neke od prevencija.
- Ako imaju epizodu astme ili akutne alergije, ne bi trebali da se izlažu dodatnom naporu, odnosno dodatnom izvoru alergena, travi ili peludi koje vladaju u okolini - kaže za Hajriz Alihodžić.

Alergija kao hronična bolest pogađa ljude iz svih slojeva društva i bez obzira na godine, pa su vrlo često podložni i najmlađi.

(BHRT)