U novom izdanju emisije „Filozofija života“, koja se emitira u okviru Ramazanskog programa Hayat televizije, razmatrana je duboka veza između filozofije islama i arhitekture bosanske kuće.
Dr. Ibrahim Krzović, profesor emeritus i historičar umjetnosti, te Amir Vuk Zec, arhitekta, kroz razgovor o specifičnostima bosanske kuće, oslikali su bogatstvo duhovnih i kulturnih vrijednosti koje ona nosi.
Kuća kao utočište duše
Ona je naše utočište utočište, od vanjskog svijeta, od svega što zahtjeva intimu, mjesto gdje se duša čuva, gdje se stvara i gradi porodica, gdje se i veseli i tuguje, gdje se voli, gdje živimo našu vjeru, naša kuća.
Prema riječima dr. Ibrahim Krzovića, kuća nije samo fizička struktura, već duboko ukorijenjen element života koji je povezan sa duhovnim i socijalnim aspektima čovjeka.
Dodaje da je koncepcija kuće u islamskom društvu utemeljena na filozofiji islama koja se ogleda u njenoj strukturi i funkciji.
U ranim periodima islama, kuće nisu bile građene sa posebnim duhovnim ili estetskim smjernicama. Međutim, dolaskom Abasija i izgradnjom Bagdada, pojavila se nova ideja – stanovanje je bilo jasno odvojeno od javnih i poslovnih funkcija, čime je omogućena intimnost i integritet porodice, objašnjava Krzović.
-Ako pogledate naše Sarajevo, Baščaršiju, to je centar gdje se nalaze glavne institucije, glavne džamije, trgovine, razmjena itd., javni poslovi, a po periferiji su mahale. I stanuje se u mahalama. U mahalama muslimani nisu gradili, i najimućniji i najugledniji muslimani nisu gradili po Baščaršiji. A mogli su, što se tiče novca, i da nađu najistaknutiju poziciju u Čaršiji, pa da naprave svoju palatu. Svrze, sabure, ne znam, lija, džerze, Alijina kuća itd. su reprezentativni objekti, ali se nalaze u mahalama. Evo, to je jedan od primjera, kako da kažemo, filozofije islama, koja utiče na to gdje će se graditi kuća - kazao je Krzović.
Jednostavnost bosanske kuće
Bosanska kuća, prema Krzovićevim riječima, nosi utjecaj istočnjačke tradicije, ali se prilagodila specifičnostima lokalnih uvjeta.
„Bosanska kuća je jednostavna, nepretenciozna, ali izuzetno funkcionalna. Geometrijski je oblikovana, sa piramidalnim krovom, što je karakteristična osobina. Kuća je razvijena više u horizontalnom pravcu, čime je očuvana mjera pristojnosti i skromnosti“, naglašava on.
Slično tome, Amir Vuk Zec ističe da je specifičnost bosanske kuće i u njenom krovu.
Četverovodni krov, koji je karakterističan za kuće u Bosni, nije samo estetski element, već ima simboliku zdravog življenja. Krovovi, prekriveni šindrom, crijepom ili kamenom, znak su skromnosti i snage koju priroda donosi, kaže Zec.
„Dole su malo strmiji, a opet četverovodni, od kamena u Hercegovini, ali kapa nad kućom, taj četverovodni krov, je također znak zdravog življenja. I dok vidite te kuće, to je specifičnost, recimo, te kuće, koja je ovako, a to je samo u vanjskom izgledu. REZ Što se tiče materijala, zidane konstrukcije su bile osnovne, kako bih rekao, kosturi od drveta, tada bondruk, ali ispuna je bila od čerpića. Čerpić je sun-dried brick, znači adobe, sušena, na suncu osušena glina ili opeka. Nije pečena. To je, recimo, najzdravija glina iz okoline Visokog. Tu se stavlja slama, a može se dodati i ovčija ili kozija dlaka da ojača strukturu. To su najzdraviji zidovi kroz koje, kada zrak prođe, dolazi pročišćen. Jedina zaštita od svih tih zujanja i vibracija koje šalje današnja tehnologija je zemlja iz koje smo potekli i kojoj ćemo se vratiti. I to je jedna odlična priča.“
Kuća kao prostor života i vjerovanja
Jedna od ključnih osobitosti bosanske kuće, kako ističu stručnjaci, je njezina unutrašnja organizacija, koja je prožeta islamskim vrijednostima. Dr. Krzović pojašnjava da je unutrašnjost kuće podijeljena na dva osnovna prostora: „Selamluk i Haremluk“. Selamluk je prostor predviđen za javne posjete i poslovne razgovore, dok je Haremluk intimni prostor gdje porodica živi i prakticira svoju vjeru.
Svi ovi prostori u kući, od predvorja do privatnih soba, imaju specifičnu funkciju u svakodnevnom životu. Tu se obavljaju namazi, mevludi, iftari i druge vjerske aktivnosti. Svaka soba mora biti opremljena na način koji omogućava praktikovanje vjere, uključujući i prostor za kupanje – banjcu, koja je sastavni dio svakog doma.
„Selamluk je onaj prednji dio kuće koji ide prema ulici. I tu je uglavnom živio sahibija sa svojom poslugom, svojim momcima, muškim svijetom i gostima koji su mu dolazili na poslovne razgovore ili sjela i prijateljske sohbete. A ženski dio je haremluk, gdje je zapravo živjela porodica u užem smislu te riječi, i muški i ženski svijet koji je pripadao užem dijelu te porodice. U tom dijelu haremluka su svi ostali sadržaji, i oni su, kako da kažemo, osmišljeni i opremljeni tako da čovjek tu živi po islamu mnogo očiglednije nego u ovom prednjem dijelu“, kazao je Krzović
Kuća kao simbol zajedništva s prirodom
Za arhitektu Amira Vuka Zeca, priroda je još jedan od ključnih faktora koji čini bosansku kuću posebnim prostorom.
„Mislim da nema boljeg primjera od begovskih kuća u Stocu ili kuća u Blagaju, gdje je rukavac Bregave odvojen, pa su se napajali vrtovi ili voćnjaci. Onda je dole išla voda ispod, gdje su bili šahtovi u koje se stavljala hrana da se hladi. To je bio prirodni frižider. I onda je sva ta voda trčala oko avlije i završavala u toaletu, stalno ga ispirajući. To je fenomenalan ekološki put vode, koji je moj profesor Ugljen primijenio, pa je bilo čudo kada je napravio hotel.“, naglašava Zec.
Kroz ove primjere, Amir ukazuje na važnost ekološkog pristupa u arhitekturi, koji je bio prisutan u tradicionalnoj gradnji, a koji bi danas mogao biti uzor za gradnju održivih i zdravih prostora.
Naslijeđe bosanske kuće u savremenom društvu
U zaključku, oba stručnjaka se slažu da moderna stanogradnja, iako funkcionalna, ne može zamijeniti kompleksnost i duboku simboliku stare bosanske kuće. Dr. Krzović ističe da današnji stanovi nemaju isti duhovni i kulturni značaj koji je imala tradicionalna kuća.
Amir Vuk Zec, s druge strane, poručuje da bi savremeni dizajn mogao mnogo naučiti od tradicije.
„Ako se danas odlučimo izbaciti nepotrebne stvari iz svojih domova, stavite oko sebe svijeće i sjedite u krug, da vidite koliko imate prostora. Danas smo zatrpani stvarima, gomilamo ih“, kazao je arhitekta.
Bosanska kuća, u svom najdubljem značenju, ostaje simbol postojanosti, ljubavi, porodice i religije. Živi s nama kroz generacije, ostavljajući neizbrisiv trag u svakom koraku našeg života.
