Na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, zakazanim za 6. oktobar ove godine, učestvovat će 300 političkih subjekata. To je najmanji broj u posljednja tri izborna ciklusa tačnije u odnosu na 2020., 2016. i 2012. godinu.

Analizirajući trend broja učesnika na izborima od 2012. godine do danas, primjećuje se značajan porast. Tako je na izborima 2012. godine učestvovalo 383 politička subjekta. Broj se značajno povećao na 451 2016. godine, a dostigao je vrhunac 2020. godine sa 574 učesnika, skoro duplo više u odnosu na predstojeće lokalne izbore.

Ovogodišnji broj od 300 političkih subjekata ukazuje na smanjenje interesovanja političkih aktera za učešće na lokalnom nivou u poređenju sa prethodnim izbornim periodima. To može ukazivati na različite faktore, uključujući promjene u političkim strategijama ili stvaranju novih koalicija radi efikasnijeg predstavljanja biračkog tijela.

Izborna dinamika u Bosni i Hercegovini nastavlja da se mijenja kako se približavamo datumu glasanja, a konačni rezultati će dati detaljniji uvid u političku klimu i preferencije građana na lokalnom nivou.

Gdje su nestale stranke i kandidati od prije četiri godine?

-Jedan dio postojećih političkih subjekata usisale su velike stranke, dio njih ranije su osnivale te stranke kako bi preko njih kontrolisale izborni proces i biračke odbore. Sada je sve manje novca da mogu finansirati 'stranke za potrebe izbora', što se odrazilo na smanjenje broja registrovanih političkih subjekata - smatra Tanja Topić, analitičarka iz Banje Luke.

Razlog vidi i u tome što je jedan dio političkih učesnika shvatio da je nemoćan u borbi sa onima koji raspolažu javnim resursima i upravljaju izbornim procesom.

-Time je njihov entuzijazam razbijen i digli su ruke, svjesni činjenice da se sa rogatima ne mogu bosti", dodaje ona za "Nezavisne novine".

Novinar i politički analitičar Faruk Kajtaz smatra da ovakav pad interesa za izbore može da bude i kao posljedica promjena koje je nametnuo visoki predstavnik.

U obrazloženju ovog stava Kajtaz se djelimično poistovjećuje s odgovorom Topićeve, u smislu da su određene stranke postojale isključivo za potrebe onih jačih.

-Nije nikakva tajna da je dobar dio manjih političkih subjekata na izborima bio instrumentaliziran od strane najjačih stranaka ili koalicija. Novim izbornim pravilima, a posebno skeniranjem glasačkih listića i profesionalizacijom glasačkih odbora znatno je umanjena mogućnost različitih manipulacija, koje su u ranijem periodu, da se ne lažemo, više bile pravilo, nego izuzetak", ističe Kajtaz.

Također, on ne isključuje mogućnost da se dio izbornih aktera "umorio" od izbora svake dvije godine. Zasićeni su, smatra, i birači, a ova njegova tvrdnja može se uzeti u obzir kada govorimo i o podacima o izlaznosti na izborima u BiH.