To je, po mnogo čemu, izuzetno važna knjiga, i kao autobiografsko svjedočenje, ali i kao prezentacija ljubavi prema Sarajevu, Mostaru i Bosni i Hercegovinu, koju naš akademik tako lijepo osjeća i voli, a što je i bilo razlog da ga pozovemo da gostuje u današnjem izdanju emisije "Dobar dan, BiH".
"Već godinama pišem kolumne u različitim medijima, između ostalog i na Hayatu, naravno. U jednom trenutku, dok sam sabirao svoja životna iskustva, smatrao sam da i te kolumne trebam staviti na jedno mjesto i u tom trenutku se pojavio jedan magičan čovjek koji se zove Elvir Švrakić. I kad sam mu ja to spomenuo, on je pružio ruku i rekao: 'Završili smo, Hayat će izdati tu knjigu.' Ja moram reći da ne samo da je bio efikasan tog trenutka, bio je efikasan sve do samog izlaska knjige. Tako se Hayat isprobao i u izdavaštvu i ja smatram da ta knjiga neće biti posljednja u izdanju vaše cijenjene kuće", na početku je akademik Gojer ispričao genezu nastanka knjige i načina njene realizacije uz pomoć i podršku Elvira Švrakića i Hayata, dodajući da je samo djelo nastajalo najmanje 15 godina.
"U tom svom rasutom materijalu veliku pomoć mi je pružila i moja družica Svjetlana Broz, koja je bila urednica ove knjige pa je tih 15 godina sada stalo u više od 600 stranica ove knjige. Hayat znači život, a i ova moja knjiga je životodajna jer sam ja gledao život oko sebe i reagovao na njega. To su male, kratke priče o životu koji sam ja živio i to nisu samo priče o umjetnosti, to su priče i o politici, pisao sam i kulturološke eseje, ne samo o Sarajevu nego i o cijeloj BiH, a u cijelom djelu se provlači i moja mostarska linija", u emotivnom tonu prezentuje svoju posljednju knjigu akademik Gojer, potencirajući da nije slučajno takav naziv knjige jer je ta "Zora na Rondou" jedan od najinspirativnijih trenutaka njegovog života.
Svakako pogledajte cijeli razgovor u kojem je akademik Gojer najavio večerašnju promociju u 19:00 sati, u sarajevskom Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, te saznajte šta danas misli o teatru, činjenici da ne postoji ozbiljna teatarska kritika, te o umjetnosti i kreativnom životu, ulozi mobitela i posljedicama koje danas živimo, ali i druge, životno važne napomene jednog od najvećih živućih erudita Bosne i Hercegovine
