Dolaskom ljetnih dana građani u Sarajevu sve češće se susreću sa zmijama. Toplo vrijeme ih izmami na sunce, što kod građana izaziva zabrinutost. Strahuju od susreta sa njima u parkovima, šumama, a sve češće i u gradskim zonama, ispred zgrada, na ulicama.
Najčešće ih susreću na obalama rijeka, što je i prethodnih godina bio čest slučaj.
U posljednje vrijeme zmije su viđene na Vilsonovom šetalištu, Alipašinom polju, a jedna se čak uvukla i u haustor zgrade. Prethodnih godina nije bio rijedak slučaj kada su se zmije sunčale na zidiću obale Miljacke.
Ni u susjedstvu situacija nije drugačija, pa su tako djeca u blizini jedne prodavnice u gradskom području u Zadru uočila poskoka, a to nije bila jedina dojava o zmiji.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo za Hayat.ba su potvrdili da na stanju, kao i na svim punktovima imaju dovoljno seruma - protuotrova, međutim da ujedi zmija nisu tako česti.
- Zapravo, ujedi se dešavaju sporadično, svega nekoliko puta godišnje, međutim i ako dođe do toga mi smo spremni - potvrdili su nam.
Kada je riječ o ujedima, najčešće dolazi do ujeda zmije šarke, koja i nije toliko toksična, ali je problem ako ujede poskok.
U tom slučaju najbitnije je doći do zdravstvene ustanove što prije.
Jako je bitno znati da u slučaju ujeda otrovnice nikada ne treba dizati ni stezati ujedeni ekstremitet, kao niti skidati zavoj ili udlagu. U slučaju ujeda zmije na terenu, treba poduzeti navedene mjere prve pomoći, kontaktirati Zavod za hitnu medicinsku pomoć radi daljih uputa te žrtvu odmah transportovati do najbliže zdravstvene ustanove. Ne dozvoliti žrtvi da se kreće, nego je treba nositi.
Podsjećamo, postoje tri vrste zmija otrovnica području BiH:
Poskok
Poskok je najopasnija i najveća evropska otrovnica. Ženke narastu oko 60 cm, mužjaci mogu narasti i do 100 cm. Mužjaci su pepeljasto sivi, a ženke su najčešće smeđe. Na leđima imaju karakterističnu “cik – cak” liniju. Na vrhu njuške nalazi se mali roščić. Nije agresivan ali ako se uznemiri počinje siktati i pokušava pobjeći. Često ga je potrebno jako isprovocirati da bi ugrizao. U velikih primjeraka zubi mogu biti i 1cm dugi, pa otrov može biti unesen u mišić što ubrzava razvoj simptoma trovanja. Pošto se poskoci lako održavaju i razmnožavaju u zatočeništvu, oni se često koriste kao izvor otrova za proizvodnju antiseruma. Poskok se sreće u svim krajevima BiH do visine od 2000 m/nv.
Šarka ili riđovka
Šarka se nalazi u cijeloj Evropi. Duga je oko 60 do 80 cm, te također ima “cik-cak” liniju uzduž tijela i znatno je manja od poskoka. Glava joj je šira i oblija, sa velikim okom crvenog odsjaja i karakterističnom bjelom prugom uz rub gornje čeljusti. Šarka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 2000 m/nv. Za razliku od poskoka ulazi i u vodu. Otrov im snažno djeluje, ali ugrizi nisu toliko opasni kao kod poskoka. Kod ljudi ugriz izaziva bol, oticanje, razaranje okolnog tkiva, u kasnijim fazama može se javiti mučnina i povraćanje. Zdravim odraslim osobama ugriz nije opasan po život, ali se ipak preporučuje liječnička pomoć.
Balkanski šargan
Ovo je najmanja zmija otrovnica u Evropi. Pretežno se hrani skakavcima. Mužjaci su svijetlo smeđi ili sivi, dok su ženke žućkaste. Na sredini leđa nalazi se gotovo uvijek jasna smeđa ili tamno siva cik-cak šara. Otrov šargana je vrlo slab te se često poredi sa ubodom pčela.
