Počela je predizborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini.
Ove godine će na izbore ukupno 26.089 ovjerenih kandidata, među kojima je 10.983 žena. Zaključen je i Centralni birački spisak, koji uključuje 3.400.204 birača, uključujući 44.789 birača koji glasaju izvan BiH.
U kampanji ovogodišnjih izbora, učestvovat će 386 kandidata za poziciju gradonačelnika ili načelnika 142 lokalne zajednice.
Hayat.ba predstavlja kandidate.
Pitali smo ih šta će biti u fokusu njihovog djelovanja, te šta će to oni učiniti ako budu izabrani na poziciju načelnika.
Kandidat za načelnika Općine Vogošća ispred Stranke demokratske akcije je Migdad Hasanović. On od 2022. godine obnaša funkciju v.d. načelnika Vogošće, a na ovoj funkciji je naslijedio Edina Smajića koji je na posljednjim Općim izborima izabran za entitetskog parlamentarca.
Ko je kandidat u općini Vogošća? Kako biste se predstavili građanima iz svoje općine?
Ja, Migdad Hasanović, kandidat sam za načelnika Općine Vogošća ispred Stranke demokratske akcije. Mislim da se svi mi najbolje predstavljamo radom. Projektima koje realizujemo i akcijama koje poduzimamo. A ako bih baš morao sam sebe nekako da definišem rekao bih da sam čovjek koji razmišlja na jedan matematički način, u smislu da za svaku jednačinu postoji rješenje, pa tako i za svaki problem. Ako me nešto nervira u današnjoj Bosni i Hercegovini onda je to defetizam koji nam se pokušava podmetnuti. Najčešći odgovor na sve je „ne može“. Nismo tu da kažemo kako ne može nego da iznađemo način kako može.
Šta Vas razlikuje od protukandidata?
To što ne razmišljam o protukandidatu. To što neću kampanju zasnivati na tome kako protukandidat ne valja, a ja sam, k'o biva, manje zlo. Građanima ne treba manje zlo. Građanima ne treba manje loš načelnik nego onaj koji je bolji. Znam da bi lakše bilo govoriti o tuđim manama nego se potruditi pa osmisliti ozbiljan program za mandatni period, ali neko ko ima aspiraciju da bude načelnik nema pravo da traži da mu bude lakše.
Šta će biti u fokusu Vašeg djelovanja? Koji su to gorući problemi koji muče građane Vaše općine?
Moja politika i u naredne četiri godine (ako dobijem povjerenje građana) biće politika kontinuiteta. Oni najveći projekti ne mogu se riješiti u jednoj godini pa ni u dva ili tri mandata. Ali je vžno da se rješavaju. Fokusiraćemo se na to da u svim dijelovima Vogošće građani dobiju pitku, gradsku vodu. Sramota je da u dvadeset i prvom vijeku imamo još uvijek naselja u kojima to nije riješeno. Saobraćaj je i dalje goruća tema jer smo svjedoci saobraćajnih čepova koji su tek dijelom riješeni izgradnjom raskrsnica sa kružnim tokom. Tek izgradnjom Prve transverzale dobijamo trajno i kvalitetno rješenje sjevernog prilaza Sarajevu. Sretni smo mi zbog stalnog povećanja broja stanovnika, ali to za sobom povlači izgradnju dodatnih kapaciteta komunalne infrastrukture. Niču nova naselja, a tu gradnju treba pratiti i gradnja škola, parkinga, kanalizacionog sistema, javne rasvjete...
Kako javnost i građani mogu pratiti Vaš rad kao načelnika? Da li ćete imati pisani program koji će biti prezentovan javnosti?
Upravo tako. Vrlo brzo ćemo javnosti predstaviti Platformu sa kojom ćemo kao stranka izaći na ove izbore i jasno definisati koji su to projekti i koje aktivnosti koje namjeravamo provoditi u naredne četiri godine.
Kako uvjeriti građane da ste Vi taj kandidat koji može donijeti prosperitet općini u kojoj se kandidujete?
Tako što ih neću uvjeravati i tako što neću obećavati. Građanima je dosta obećanja. Niko više ne želi slušati „šarene laže“. Ozbiljan kandidat mora imati hrabrosti da kaže šta je realno i moguće, a šta je u doglednom periodu izvan naših mogućnosti. Moj program nije i ne smije biti „lista želja“ pa da svakom obećam ono što on želi čuti, a da istovremeno znam da to ne mogu uraditi. Sigurno je da u kampanji neću trgovati obećanjima za glasove. Ne želim da iko pomisli da može glasom kupiti prioritet u rješavanju njegovog ličnog problema. Kao što ni uskraćivanjem glasa neće i ne smije biti uskraćen za rješavanje tog problema. Kada budem izabran za načelnika radiću, kao i do sada, u interesu svih građana bez da obraćam pažnju na to da li sam na području na kojem treba riješiti neki infrastrukturni problem dobio manje ili više glasova.
Općinski nivo je najbliži građanima gdje oni najbolje osjete koliko političari rade na unapređenju javnih usluga. Kako da unaprijedite pružanje usluga građanima? Rigoroznijom provjerom rada općinskih službi i službenika? Uvođenjem novih službi?
Pružanje javne usluge građanima je naš primarni zadatak. Da pojednostavim, ljudi u općinu najčešće dolaze „po papir“. Neku dozvolu, uvjerenje, potvrdu, izvod...Šta god to bilo moraju to puno brže i efikasnije dobiti. Pored ta dva načina koja ste pomenuli postoji još modaliteta unapređenja rada. Ne mislim da bi u vrijeme stalnih prigovora na obimnu administraciju bilo pametno uvoditi nove službe. Ali sigurno ima prostora za preraspodjelu referata unutar postojećih službi. Da svi imaju otprilike jednak obim posla. Takođe je tu važan segment digitalizacija javne uprave. U tom procesu smo već odmakli i građani će prve benefite tog procesa osjetiti već naredne godine. Nastojaćemo da, gdje god to zakon dozvoljava, omogućimo našim građanima da svoja prava ostvaruju, a da ne moraju fizički doći u zgradu Općine.
Kako ćete komunicirati sa građanima kao načelnik?
Moje duboko uvjerenje je da ništa ne može zamjeniti direktni, ljudski kontakt. Zato ću nastojati da u što većoj mjeri budem prisutan na terenu. Svakako se nedovoljno koristi institut zbora građana. Forma mjesne zajednice, takođe. Građani sa određenog područja moraju jasno definisati svoje zahtjeve i potrebe pa se onda obratiti lokalnoj vlasti. Nerijetko se dešava da nam dio građana s nekog područja uputi peticiju da postavimo u nekoj ulici usporivače brzine, što bi rekli „ležeće policajce“. I mi ih postavimo, ali ubrzo nakon toga dobijemo peticiju druge grupe građana sa zahtjevom da se maknu jer oštećuju vozila. Jedni traže igralište, a drugi onda da se to igralište makne jer im smeta kada djeca lupaju loptom. Zato komunikacija sa općinskom administracijom ne može ići putem društvenih mreža. Društvene mreže služe da objavimo neku informaciju ili poziv, a građani imaju mogućnost da o nekom projektu ostave komentar. Međutim, društvene mreže ne mogu biti zamjena za zvanične kanale komuniciranja. Vi tu, kada Vam neko pošalje poruku putem društvenih mreža, ne znate da li je u pitanju stvarna osoba, a pogotovo ne znate da li govori samo u svoje ime ili u ime svih stanovnika određenog područja.
Pokrenuta je digitalizacija javne uprave gdje za početak građani mogu online da dobiju pojedine dokumente. Do sada je nekoliko općina zatražilo da se pridruži ovom programu. Šta je potrebno da i Vaša općina učini isto?
Naša općina to već radi. Ušli smo u taj proces za koji sam i lično posebno zainteresovan jer je u pitanju moja struka i ekspertiza. Digitalizacija sa sobom nosi višestruku korist. Od ubrzavanja svih procesa, uštede papira, lakšeg arhiviranja do, što je najvažnije, olakšanog pristupa uslugama od strane građana.
S obzirom da postoji Zakon o mladima FBiH koji reguliše pitanje ove populacije, kako mislite da se bavite mladima?
Mislim da mlade ne smijemo tretirati kao neku pasivnu grupaciju kojom ćemo da se bavimo. Ne, ono što moramo jeste da mladima stvorimo preduslove da se oni bave onim u čemu su najbolji. Da iskažu svoju kreativnost i da realizuju svoje potencijale. Uvijek kada razgovaram sa mladima nastojim da im ne držim predavanje nego njih pitam šta je to što im nedostaje u Vogošći. Nešto od toga što bi željeli zahtjeva značajna ulaganja i nije tako jednostavno, ali ima stvari koji se uz malo dobre volje mogu brzo, jednostavno i jeftino riješiti.
Naša općina je usvojila strategiju prema mladima.
