Mnogi Iranci su iskusili nemirne noći od ubistva vođe Hamasa Ismaila Hanijeha u Teheranu, dok tenzije između Irana i Izraela nastavljaju da tinjaju.

Ovo nije prvi put da su životi Iranaca zasjenjeni sukobima s Izraelom ili Sjedinjenim Državama. Ali danas su strahovi mnogo intenzivniji jer je Izrael signalizirao svoju spremnost da proširi sukob na iransku teritoriju, povećavajući zabrinutost u cijelom Iranu.

"Ne znam šta će se sljedeće dogoditi, ali ovaj put je opasnost od rata tako blizu", rekao je 67-godišnji penzioner koji živi u Teheranu, koji je želio ostati anoniman kada je razgovarao za The New Arab.

"Nisam politički analitičar, ali samo praćenje vijesti tjera me da se bojim još jednog rata poput onog koji smo imali s Irakom", dodao je, misleći na iransko-irački rat koji je počeo 1980. i trajao osam godina.

Za mnoge obične Irance, uspomene na taj rat ponovo se pojavljuju kad god se vojna konfrontacija, bilo direktna ili indirektna, nazire između Irana i njegovih protivnika. U aprilu, kada je Iran pokrenuo uzvratni baraž dronova i projektila na Izrael, mnogi Iranci su u intervjuima za TNA upoređivali taj sukob.

Iako su se početni strahovi od novog rata donekle smanjili, za milione Iranaca ostaju dva goruća pitanja: Šta će se dalje dogoditi i zašto Iran još nije uzvratio?

S obzirom na Haniyehov značaj među saveznicima Teherana i okolnosti njegovog ubistva, gotovo svi politički stručnjaci i analitičari vanjskih poslova slažu se da Iran nema drugog izbora osim da uzvrati.

Iranski stručnjak za vanjsku politiku, u razgovoru za TNA iz Teherana, sugerirao je da bi kašnjenje u odgovoru Irana moglo biti posljedica neslaganja među visokim političkim i vojnim donosiocima odluka u zemlji.

"Prethodni napadi su se pokazali nedovoljnim, jer više ne pružaju efekat odvraćanja. Mora se učiniti nešto mnogo veće, ali je li Iran spreman za to?"

Prema riječima ovog stručnjaka, postoji podjela među donosiocima odluka na višim nivoima vlasti, posebno unutar Korpusa garde Islamske revolucije (IRGC). Upozorio je da bi svaka pogrešna procjena u odmazdi mogla gurnuti Iran u destruktivni rat s Izraelom.

"Uprkos svojoj agresivnoj retorici, Iran je dosljedno pokazivao da ne želi biti na čelu rata s Izraelom. Prije napada u aprilu, svi iranski uzvratni udari nakon ubistva visokopozicioniranih komandanata IRGC-a od strane izraelskih snaga u Siriji bili su usmjereni na lokacije u kurdskom Iraku”, dodao je.

Međutim, Mohsen Sazgara, bivši visokorangirani komandant IRGC-a koji je napustio zemlju 2023. godine, ima drugačije mišljenje. On vjeruje da je IRGC pripremio različite operacije usmjerene direktno na Izrael.

"IRGC i zvanična vojska su osmislili planove za napad na Izrael i predstavili ih vrhovnom vođi Khameneiju. Izvještaji sugeriraju da bi projektili Sejil, Fattah i Khorramshahr mogli biti korišteni u ovom napadu, potencijalno eskalirajući sukob na veći nivo “, rekao je Sazgara.

"Očekuje se da Islamska Republika planira gađati dvije vrste lokacija u Izraelu: vojna mjesta i jevrejska naselja", dodao je.

Usred tekućih regionalnih tenzija, drugi iranski analitičar je istakao iranski strateški pristup izbjegavanju direktnog sukoba s Izraelom. Analitičar je primijetio značajnu promjenu u iranskoj politici od revolucije 1979. godine, naglašavajući trenutni fokus zemlje na doktrini "proširenja strateške dubine" umjesto širenja svojih revolucionarnih ideala.

"Današnja Islamska Republika nije ista kao što je bila 1979.", rekao je analitičar za TNA. "Trenutna vlada je usvojila strategiju da sukobe drži dalje od svojih granica koristeći proxy snage da se upusti u sukobe sa SAD-om i Izraelom."

Analitičar je naglasio da je iransko rukovodstvo, sa 45 godina iskustva, sada fokusirano na očuvanje svoje moći i ekonomske koristi od svojih naftnih i gasnih resursa.

Analitičar je ukazao na napade u aprilu između Teherana i Tel Aviva kao dokaz iranske suzdržanosti.

Iran je 13. aprila pokrenuo napad dronom i projektilima na izraelsku teritoriju kao odgovor na raketni napad Tel Aviva na konzulat Teherana u Damasku. Analitičar je tu akciju opisao kao "izmjerenu i kontroliranu odmazdu", napominjući da je Iran unaprijed upozorio svoje susjede i Washington, okarakterizirajući udare kao "ograničene" i defanzivne.

Osim toga, analitičar je ukazao na suzdržani odgovor Irana na uzvratni napad Izraela na sistem protuzračne odbrane S-300 u Iranu, sugerirajući da je Teheran odlučio umanjiti značaj incidenta umjesto da eskalira situaciju.

Gledajući unaprijed, analitičar je sugerirao da bi prekid vatre između Izraela i Hamasa bio od koristi za Iran. "Prekid vatre bi omogućio Iranu da tvrdi da, iz poštovanja palestinskih prava, izbjegava akcije koje bi mogle ugroziti primirje", zaključio je.