Izvještaj sa fotografijama spaljenih stvari, zajedno sa svjedočenjima o seksualnom napadu i premlaćivanju od strane policije, koji je za Guardian podijelila humanitarna organizacija No Name Kitchen (NNK), najnoviji su navodni dokaz brutalnosti prema ljudima koji migriraju na granicama EU.
Hrvatska granična policija spaljuje odjeću, mobilne telefone i pasoše koji su zaplijenili tražiocima azila koji pokušavaju da pređu u Evropsku uniju prije nego što ih vrate u Bosnu i Hercegovinu, tvrdi britanski Guardian.
Izvještaj sa fotografijama spaljenih stvari, zajedno sa svjedočenjima o seksualnom napadu i premlaćivanju od strane policije, koji je za Guardian podijelila humanitarna organizacija No Name Kitchen (NNK), najnoviji su navodni dokaz brutalnosti prema ljudima koji migriraju na granicama EU.
Svakog dana hiljade ljudi iz južne Azije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, a sve više i Kine, pokušavaju da pređu Balkan na putu ka EU. Malo je objekata, a ljudi su prisiljeni da većinu teškog putovanja provedu u improviziranim kampovima ili željezničkim stanicama.
Hrvatska granična policija mnoge zaustavlja i pretresa, a neki su navodno opljačkani i nasilno vraćeni nazad u Bosnu, gdje hiljade tražitelja azila mogu ostati nasukani na često niskim temperaturama.
Takvo vraćanje je očigledno kršenje međunarodnog prava, koje kaže da tražitelji azila moraju imati priliku da podnesu zahtjev za azil nakon što se nađu unutar granica zemlje.
NNK je detaljno opisao lokacije osam velikih "gomila spaljivanja" na kojima su hrvatski policajci navodno spaljivali osobne stvari ljudi i dokumente koji su im potrebni za traženje azila nakon što stignu u EU.
Izgorjeli pametni telefoni mogli bi sadržavati i dokaze o zloupotrebama hrvatske policije u vidu video zapisa i fotografija koje su snimili tražitelji azila, navodi NNK.
NNK je krajem 2023. i početkom 2024. otputovao na bosansko-hrvatsku granicu kako bi pronašao dokaze o gomilama spaljenih stavri koji se spominju u svjedočenjima ljudi potisnutih s granice, ali koje prethodno nije provjerio.
Organizacija je identifikovala lokacije u oblastima poznatim po odbacivanju i pronašla gomile sa ličnim kartama, napola spaljenim torbama, stotinama telefona, cipela, naočala, zvaničnih vladinih dokumenata, power bankova, novca i drugih svakodnevnih predmeta koji potvrđuju svjedočenja.
U decembru 2023. godine, 23-godišnja trudna Marokanka rekla je da su je seksualno napali hrvatski policajci prije nego što su stražari zapalili njene stvari, zajedno sa stvarima drugih članova njene grupe.
Žena, koja je putovala sa suprugom, drugom ženom i troje maloljetnika, rekla je da su je graničari podvrgnuli invazivnom pretresu golu, uključujući i genitalije, te prijetili da će je silovati.
Pretres je “bio najgora stvar koja mi se dogodila”, rekla je žena.
-Više volim da me je tukao nego da me na taj način pretresa.
Nakon što su stražari pustili grupu i vratili je nazad u Bosnu, ona je rekla da je vidjela policajce kako pale stvari koje su im oduzete.
Prema drugom svjedočenju, iz novembra 2023. grupu od četiri Marokanca navodno su pretukli policajci koji su potom zapalili njihove stvari.
Policija je navodno tjerala muškarce da bosi hodaju po vrelom pepelu, prijeteći im palicama. Kako prenosi NNK, Marokanac koji je dao iskaz zadobio je opekotine po tabanima.
Uprkos svjedočenjima humanitarnih radnika i novinara, Hrvatska je uporno poricala da je vraćala tražioce azila u Bosnu ili da je nad njima koristila nasilje. NNK je nedavno podnio podnesak specijalnom izvestiocu UN-a za mučenje sa svojim dokazima.
Glasnogovornik hrvatskog ministarstva unutarnjih poslova rekao je da ono ima "politiku nulte tolerancije za sve potencijalne nezakonite aktivnosti koje počini njegovo osoblje" i da ima nezavisan mehanizam za nadzor postupanja policije.
Povodom svjedočenja trudnice i grupe od četiri Marokanca, glasnogovornik je rekao:
-Potpuno je nezamislivo da bi se takav incident dogodio a da se odmah ne prijavi policiji.
Portparol je rekao da su često krijumčari ljudi odgovorni za nasilje i krađu na granici, te da je policija dokumentovala "mnoge slučajeve izmišljenih tvrdnji".
-Povodom tvrdnji da hrvatska policija spaljuje predmete koje je oduzela od migranata, želimo da vas obavijestimo da migranti ponekad uništavaju stvari koje nose sa sobom da ne bi bili vraćeni u Hrvatsku kao podnositelji zahtjeva za međunarodnu zaštitu - rekao je portparol.
2019. godine, nakon mjeseci zvaničnih demantija, u intervjuu za švicarsku televiziju tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović priznala je odbijanje. Priznala je da je policija koristila silu, ali je negirala da su odbacivanja bila nezakonita.
Iste godine Evropski sud za ljudska prava presudio je da je hrvatska policija odgovorna za smrt šestogodišnje afganistanske devojčice, koja je zajedno sa porodicom bila primorana da se vrati u Srbiju prelaskom željezničkih šina. Udario ju je i ubio voz.
