Vlasti Bosne i Hercegovine nisu uspjele postići unutrašnji dogovor o reformama koje su neophodne kako bi pristupila fondovima iz programa Plana rasta Evropske unije. Zbog toga naša zemlja neće dobiti prvu tranšu iz Plana rasta za Zapadni Balkan, kojeg je usvojila Evropska unija, potvrđeno je iz Delegacije EU.
U odgovoru na upit portala Hayat.ba iz Delegacije EU su nam kazali da su vlasti BiH dostavile Evropskoj komisiji nacrt cjelovite Reformske agende, koja je neophodna osnova za učešće u Planu rasta za zapadni Balkan.
- Evropska komisija je pripremila svoju ocjenu nacrta Reformske agende BiH i svoje komentare prenijela vlastima u BiH, tražeći da se provedu određene revizije. Međutim, 16. jula, vlasti BiH su obavijestile Komisiju da u nedostatku političkog konsenzusa nisu u poziciji da podijele finalizirani tekst – naveli su iz Delegacije EU.
Dodaju da prva rata Plana rasta može biti isplaćena tek nakon što Evropska komisija i Bosna i Hercegovina formalno usaglase Reformsku agendu.
- Neusvajanje Reformske agende u skladu s komentarima Komisije imat će posljedice: za razliku od drugih partnera u regionu, Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuslovnu tranšu predfinansiranja predviđenu za isplatu nakon ljeta, u vrijednosti od 7 posto ( oko 70 miliona eura, op.a.), čime će propustiti o značajnoj prilici za rano finansiranje. Ovo je propuštena prilika i nadamo se da će se vlasti BiH uskoro uspjeti dogovoriti – naveli su iz Delegacije EU u BiH za Hayat.ba.
Ističu kako Komisija nastavlja rad sa vlastima, podržavajući završetak posla po potrebi i raduje se dobijanju Reformske agende nakon što bude politički prihvaćena.
- Komisija će je zatim, bez odlaganja, ocijeniti, kao što je to bio slučaj sa ostalim partnerima, s ciljem njegovog konačnog usvajanja što je prije moguće. Plan rasta je podržan novim finansijskim instrumentom – Fondom za reformu i rast za zapadni Balkan – u vrijednosti do 6 milijardi eura u grantovima i zajmovima za cijeli region – pojasnili su iz Delegacije EU u BiH.
Problem je nastao je zbog tri mjere koje nisu prihvatale vlasti u bh. entitetu RS, a riječ je o uspostavljanju jedinstvenog broja za hitne slučajeve, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanju neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda.
