Visoki predstavnik Christian Schmidt će pristati da Evropskom sudu za ljudska prava pružiti nezavisne informacije u svojstvu "prijatelja suda" (Amicus Curiae), kako su visoki predstavnici i ranije činili u mnogim drugim predmetima, odgovorili su za Hayat.ba iz OHR-a na naš upit da li će Schmidt u Strazburu kao vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma svjedočiti o predmetu 'Kovačević'.
- To je uobičajena praksa. Visoki predstavnik ne zauzima stranu nego daje svoj doprinos kao konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi pružio informacije o dejtonskom okviru – kažu iz OHR-a.

Dodaju da je visoki predstavnik kontinuirano pozivao političare u Bosni i Hercegovini da provedu odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetima poput Sejdić/Finci, Zornić i drugih, te da izmijene ustav kako bi se okončala diskriminacija.
- U nadležnosti visokog predstavnika je, između ostalog, i briga za održivi razvoj demokratije u BiH – kazali su za Hayat.ba iz OHR-a.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio je po apelaciji Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, a u kojoj je utvrđeno da je njegovo aktivno biračko pravo prekršeno.
Podsjećamo da je Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava odlučilo da će razmatrati žalbu koja im je iz Vijeća ministara BiH stigla povodom presude Kovačević protiv BiH.

Žalba nije poslata jednoglasno iz Vijeća i njen legitimitet je upitan. Žalbu su uputile agentice BiH pri Evropskom sudu za ljudska prava Monika Mijić i Jelena Cvijetić.
Vijeće ministara nekoliko godina nije imenovalo agente BiH pred Sudom u Strazburu, već su BiH predstavljali vršitelji dužnosti. Neki su sporili pravo v.d. zastupnicama Vijeća ministara Mijić i Cvijetić da podnesu žalbu na presudu upravo jer je njihov mandat više od tri puta produžavan.
Podsjećamo da je Kovačević ranije najavio potencijalne krivične prijave ako agenti poduzmu bilo kakve pravne korake uz obrazloženje da im je istekao mandat.
Suština presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Kovačević' je da bi Bosna i Hercegovina trebala biti jedna izborna jedinica, a građani mogu glasati za kandidata za člana Predsjedništva BiH nezavisno od toga kojem narodu pripada i u kojem entitetu živi. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH birali bi se među pripadnicima naroda sa teritorije cijele države, a ne samo njenih pojedinih dijelova.