Koliko će kurs udesno, kojim bi mogla krenuti Evropa nakon izbora za Evropski pаrlament, utjecati na Balkan, ali i samu Bosnu i Hercegovinu? Hoće li se sada promijeniti položaj BiH na evropskom putu ili ćemo i u narednom periodu gledati sličnu politiku o pitanju proširenja?
Kada je u pitanju odnos politike Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, nakon izbora za Evropski parlament, postavlja se pitanje kako će se rezultati izbora odraziti na dalji odnos Evropske unije prema BiH?
- Na Bosnu i Hercegovinu će se odraziti u toj mjeri što mi nećemo biti u vrhu agende, pogotovo imajući u vidu da se u Njemačkoj i Francuskoj desio, da tako kažemо, poraz odnosno jako loš rezultat vladajuće koalicije. U Francuskoj je već predsjednik raspustio parlament. U suštini, fokus će biti na ove dvije najvažnije zemlje EU, neke njene unutrašnje odnose i, naravno, fokus će biti stavljen i na sam tok formiranja i Evropske komisije i raspodjele funkcija – kaže Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
"Jedno veće očekivanje od izabranih ljudi da rade bolju kontrolu procesa proširenja, da više propituju svaki korak, kvalitet koraka koje zemlje asprantkinje prave prema Evropskoj uniji. Mi nećemo još dugo moći ovako da se ponašamo, znači, biće sve manje gledanja kroz prste, biće i geopolitike sve manje. Sad se Evropa sve više okreće prevashodno sebi, odnosno zemlje članice gledaju prvo svoj vlastiti interes, većina tih zemalja. Mi to moramo da osvjestimo, da mi nismo centar ničega, a ne vasione, kao što se ponašamo", navodi Lejla Ramić-Mesihović, profesor međunarodnih odnosa.
Šta je, zapravo, najveća nepoznanica nakon ovih izbora?
- Najveća nepoznanica, koja će u mnogome odrediti i sastav većine, su ovi neovisni kadidati. Sve je ovdje, zapravo, pitanje da li će se Evropa u budućnosti graditi po principu suverenista, zajednice nacija, ili će se graditi federalna Evropa, gdje će zaista onda biti ta mogućnost i veta i procesa odlučivanja – kaže za BHRT Goran Žeravčić, stručnjak za evropske integracija.
Da li će promjene politike EU prema zemljama zapadnog Balkana ovisiti i od toga ko je na vlasti u kojoj državi, te ko će činiti novu Evropsku komisiju?
- Ipak mislim da će ovaj sljedeći mandat i Evropska komisija i Evropski parlament morati bolje prepoznati potrebe ljudi na terenu, kako bi ih, na neki način, istrgli iz tog vrtuljka desnice – navodi Pavle Mijović, profesor filozofije i kolumnista.
"Nažalost, ostaje dinamika koje smo vidjeli zadnje dvije godine, da unatoč velikim najavama da se politika proširenja digne na nivo od ranih marginalnih tema unutar Evropske unije do prioriteta, da to nije vodilo do strateškog preokreta politike proširenja EU, pogotovo prema zemljama zapadnog Balkana. Nisam siguran da ćemo vidjeti prijeko potrebni strateški preokret politike EU prema regiji, to će se pokazati", ističe Bodo Weber, politički analitičar.
U narednom periodu očekuje se da će evropski lideri početi sa procedurom izbora imenovanja na najvažnije funkcije u Evropskoj uniji, među kojima su tri najvažnije: predsjednik Evropske komisije, predsjednik Evropskog vijeća i visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku. Za Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju kandidata, najvažnije će biti ko će biti postavljen za evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku, piše BHRT.