Kapetan broda koji je preplovio svijet govori za Hayat.ba: Nemam fiksno radno vrijeme

Velikom broju stanovništva na zemlji ostat će nepoznat pomorski svijet. Ne govorimo o upoznavanju sa morem dok ste bili na ljetovanju, vožnjom gliserom ili nekim turističkim krstarenjem. Govorimo o višemjesečnoj plovidbi oko svijeta, putovanjem kroz silu prirode daleko od civilizacije na kopnu, sami uz određeni broj ljudi na istom plovilu.

Jedan od rijetkih Balkanaca kojem je okean postao drugi dom govorio je za Hayat.ba o svom pomorskom životu, životu „na kopnu“ i dešavanjima u svijetu.

Pedesetčetvorogidšnji Slobodan Vrčić moreplovac je duže od tri decenije, a više od petnaest godina i kapetan. Nebrojeno puta je preplovio Suecki kanal dug 163 kilometra koji povezuje Mediteran sa Crvenim morem i nudi najkraći put između Evrope i Azije zbog čega igra važnu ulogu u globalnoj trgovini još od 17. novembra 1869. godine

Na naš upit kako je došlo do toga da postane kapetan broda kaže da je teško pitanje jer je na to utjecalo nekoliko faktora.

-Život uz more i brodove, te članove porodice koji su plovili (op.a. otac i stric) imali su značajnu ulogu u mom odabiru srednje pomorske škole. Međutim presudnu ulogu je imao moj kampanjski pristup učenju i loše ocjene. Nakon prva dva razreda srednje škole nisam imao mnogo izbora. Za vrijeme odsluženja vojnog roka u Puli i na Brijunima 1984./1985. godine kao pripadnik mornarice u svojstvu komandira čamca javlja se želja za odlaskom na brod. Ipak ne odlazim odmah na kadeturu nego na studij strojarstva na FESB-u u Splitu. Studij nisam priveo kraju, u prvom redu jer se nisam vidio u toj struci. Želja za odlaskom na brod je bila jača, da bi na veliku žalost mojih roditelja prekinuo studij krajem 1987.godine otišao na kadeturu.

Vrčić ipak pojašnjava da se kapetan može postati prvo školovanjem odnosno završiti srednju pomorsku školu a zatim pomorski fakultet smjer nautika.

-Nakon škole vremenom je potrebno kao pomorski časnik dokazati se i zaslužiti poziciju zapovjednika broda. Plovio sam dvadeset godina kao pomorski časnik . Prvo treći, drugi i na kraju prvi da bi se početkom 2006. godine ukrcao se po prvi put u svojstvu zapovjednika u Long Beachu na kontejneraša MSC Viviana, a od tada sam se ukrcao preko dvadesetak puta u svojstvu zapovjednika na brodove MSC-a gdje se nalazim i danas.

Kako smo i napisali mnogo puta plovio je Sueckim kanalom a osim njega obišao je skoro sve luke svijeta.

-Ploveći na brodovima sam obišao skoro sve luke svijeta osim luka zapadne obale Južne Amerike (Čile i Peru). Najteža su putovanja uvijek bila ona preko Pacifika. Više puta sam preplovio sve oceane, a najduža ruta mi je bila iz New Orlansa do Singapora oko Rt. Dobre Nade – Afrika – kaže Vrčić.

Kapetan Vrčić na društvenoj mreži TikTok objavljuje vro zanimljive video snimke sa svojih putovanja ali uz posebna objašnjenja za sve znatiželjnike koji u komentarima postavljaju pitanja.

Mnogo informacija koje vjerovatno niste ranije znali saznat ćete upravo od Vrčića, a pored zanimljivog TikTok profila kapetana on je i edukativan.

Ono što uglavnom zanima njegove pratitelje jeste njegov život na brodu, s obzirom da se ne radi o klasičnom poslu kakav poznajemo da nakon radnog vremena napuštamo radno mjesto i odlazimo porodici. Kod Vrčića je to drugačije, ne napušta radno mjesto i ne odlazi porodici.

-Brod zahtjeva 24 satnu budnost u plovidbi, a isto tako kada smo u luci kod obavljanja operacija ukrcaja i iskrcaja tereta. Radni dan za časnike palube na brodu je podijeljen u šest brodskih straža u trajanju od četiri sata i mi ih nazivamo gvardija pa tako imamo gvardiju trećeg časnika od 08-12 , drugog časnika od 12-16 i prvog časnika od 16-20 sati i onda opet ispočetka. Ja kao kapetan sam dostupan svih 24 sata, a u normalnim okolnostima radno vrijeme mi je od 08-24 s time sto ponekad popodne malo odmorim. Nikada za sebe nisam uzeo neko fiksno radno vrijeme ukoliko imam sva tri časnika palube na brodu ,ali ukoliko nemam trećeg časnika držim njegovu gvardiju po moru – govori Vrčić.

Naglašava da je prisutan na komandnom mostu uvijek u slučaju smanjene vidljivosti, plovidbi u području sa dosta ribarica ili pomorskog prometa, lošeg vremena, plovidbi uz obalu, kod uplovljavanja ili isplovljavanja iz luke te kod plovidbu kanalima za vrijeme čitavog trajanja (Suecki kanal).

-Svi mi pa tako i ja više volimo dan i dnevno svijetlo za uplovljavanje ili isplovljavanje iz luka, prolaze kanala. Razlika je velika između dana i noći, posada je uvijek življa i spremnija za dan. Mi na komandnom mostu imamo puno bolji pregled onoga što se dešava po danu u okruženju broda nego po noći pogotovo kada u našoj blizini imamo neosvijetljene ribarske čamce ili slično. Meni osobno, a vjerujem isto tako svim pomorcima najteže padaju promjene sata zbog prelaska iz jednu vremensku zonu u drugu.

Krajem 2023. godine napadi jemenskog pokreta Husi na komercijalne brodove koji prolaze kroz Crveno more ugrozili su prolaz kroz Suecki kanal, kroz koji se obavlja otprilike 12 posto globalne trgovine, i ponovo su na dnevni red vratili taj stari trgovački put između Evrope i Azije.

Kapetan Vrčić za Hayat.ba je kazao da ne pamti, niti je upoznat, da su bilo koji događaji ili rat prije ovoliko utjecali na pomorsku industriju kao ovo što se dešavalo na Bliskom Istoku.

-Pomorski promet nije zaustavljen iako je osjetno smanjen u tom području, a većina brodara se odlučila za alternativne pravce što je osjetno poskupilo prijevoz roba morem. Najveću štetu za sigurno zbog toga imamo ''mi s kopna – obični ljudi'' jer poskupljenje prijevoza je u konačnici dovelo do poskupljenja samog proizvoda. Mene osobno nije previše pogodilo. Dapače draže mi je to što ne idemo Sueckim kanalom nego oko Afrike iz Evrope za Aziju.

Iz do sada pročitanog može se zaključiti da je kapetan Vrčić obišao skoro cijeli svijet, ali kao čovjek određena putovanja posebno je upamtio.

-Nikada neću zaboraviti moje prvo zapovjedništvo upravo iz razloga prelaska Pacifika, gdje bi svaki dan iz Kine za USA trebalo pomicali sat naprijed, a onda nakon samo tri dana stajanja u luci Long Beach bi ga vraćali nazad i tako za 19 -20 dana bi pomakli kazaljke na satu 18 puta plus dvije promjene datuma. Nakon samo jednog putovanja koje je trajalo 28 dana više niste znali kada je noć, a kada dan, bioritam je bio kod svih kompletno poremećen. Izdržao sam tako četiri mjeseca, to mi je bilo najgore životno iskustvo jer na kraju nisam uspijevao odspavati niti 2-3 sata dnevno.

Kao čovjek koji je od doma odsutan i po nekoliko mjeseci fizički nema mnogo vremena za provesti sa porodicom. Uprkos tome tvrdi da udaljenost od doma za njega nema presudnog značaja.

- Bar ne kod mene, jer ja sam uvijek u mislima sa svojom porodicom. Zahvaljujući u prvom redu modernim načinima komunikacije često se čujem sa članovima porodice tako da sam upoznat sa svime onim što se dešava kad nas u kuci na dnevnoj bazi. Supruga koja drži porodicu na okupu i brine o svemu, ona mi je velika podrška i bez nje teško proći kroz sve ovo na brodu.


Kad se vrati kući s broda obično prvi nekoliko dana provede u Splitu, odlazi na Hvar u obilazak njegovih maslinika.

-Kada se vratim doma s broda, obično nakon par prvih dana koje provedem u Splitu odlazim na Hvar u obilazak naših maslinika o kojima supruga brine i vodi računa o tome da svi potrebni poljoprivredni radovi budu odrađeni na vrijeme. Ja pomažem koliko mogu između dva ukrcaja i možemo reći da smo zajedno u cijeloj toj priči oko maslina i maslinovog ulja.

Kako se naš razgovor bližio kraju dotakli smo se teme o budućnosti pomorstva, kapetan je stava da će isto se razvijati i rasti ali za pomorce to ne može reći.

-Doći će s vremenom do promjena koje su već započele u pomorstvu i sve će biti manje pomoraca. Bilo je više razloga koji su nekada prije motivirali ljude za odlazak na brod. Nekada je to bila želja da se vidi svijeta, makne od kuće, a kod nekih i ljubav prema plovidbi. Danas je kod nas starijih ostala i navika nemogućnost pronalaska zaposlenja na kraju, a kod mladih je prevagnula bolja mogućnost zarade – kaže Vrčić.

Ističe da su plaće pomoraca osjetno smanjene zadnjih godina posmatrajući kupovnu moć prije i sada ali su još uvijek dovoljno dobre da privuku mlade ljude i omoguće pristojan život njima i njihovim porodicama.

-Automatizacija je uzela maha svugdje pa tako i u pomorskom sektoru pa će na žalost doći do smanjivanja posada na brodovima a samim time će biti još teže pronaći posao na brodu.

Svakako da nas je interesiralo koji su to planovi jednog pomorca koji je obišao svijet. Kapetan je za Hayat.ba otkrio da od prvog dana odlaska na brod kao kadet pa sve do današnjih dana pravi planove za povratak s broda i nastavak života na kopnu.

-Prošlo je tako već puno godina, a ja sam još uvijek na brodu. Vjerovatno će to potrajati tako još koju godinu, ukoliko se nešto neplanirano i nenadano ne desi i ubrza silom prilika moju odluku da se vratim doma. U ovo neizvijesno vrijeme, kada ne znate za sigurno da li možete očekivati teško je praviti dugoročne planove. Zato mi je danas jako teško govoriti o planovima i u skoroj budućnosti, jednostavno živim od danas do sutra i prilagođavam se novonastaloj situaciji. Međutim ukoliko budem primoran, neću se puno dvoumiti nego ću se vratiti doma i otići živjeti na Hvar baveći se maslinama i poljoprivredom - kazao je za kraj kapetan Slobodan Vrčić.