Kapetan broda koji je preplovio svijet govori za Hayat.ba: Nemam fiksno radno vrijeme

Velikom broju stanovništva na zemlji ostat će nepoznat pomorski svijet. Ne govorimo o upoznavanju sa morem dok ste bili na ljetovanju, vožnjom gliserom ili nekim turističkim krstarenjem. Govorimo o višemjesečnoj plovidbi oko svijeta, putovanjem kroz silu prirode daleko od civilizacije na kopnu, sami uz određeni broj ljudi na istom plovilu.

Jedan od rijetkih Balkanaca kojem je okean postao drugi dom govorio je za Hayat.ba o svom pomorskom životu, životu „na kopnu“ i dešavanjima u svijetu.

Pedesetčetvorogidšnji Slobodan Vrčić moreplovac je duže od tri decenije, a više od petnaest godina i kapetan. Nebrojeno puta je preplovio Suecki kanal dug 163 kilometra koji povezuje Mediteran sa Crvenim morem i nudi najkraći put između Evrope i Azije zbog čega igra važnu ulogu u globalnoj trgovini još od 17. novembra 1869. godine

Na naš upit kako je došlo do toga da postane kapetan broda kaže da je teško pitanje jer je na to utjecalo nekoliko faktora.

-Život uz more i brodove, te članove porodice koji su plovili (op.a. otac i stric) imali su značajnu ulogu u mom odabiru srednje pomorske škole. Međutim presudnu ulogu je imao moj kampanjski pristup učenju i loše ocjene. Nakon prva dva razreda srednje škole nisam imao mnogo izbora. Za vrijeme odsluženja vojnog roka u Puli i na Brijunima 1984./1985. godine kao pripadnik mornarice u svojstvu komandira čamca javlja se želja za odlaskom na brod. Ipak ne odlazim odmah na kadeturu nego na studij strojarstva na FESB-u u Splitu. Studij nisam priveo kraju, u prvom redu jer se nisam vidio u toj struci. Želja za odlaskom na brod je bila jača, da bi na veliku žalost mojih roditelja prekinuo studij krajem 1987.godine otišao na kadeturu.

Vrčić ipak pojašnjava da se kapetan može postati prvo školovanjem odnosno završiti srednju pomorsku školu a zatim pomorski fakultet smjer nautika.

-Nakon škole vremenom je potrebno kao pomorski časnik dokazati se i zaslužiti poziciju zapovjednika broda. Plovio sam dvadeset godina kao pomorski časnik . Prvo treći, drugi i na kraju prvi da bi se početkom 2006. godine ukrcao se po prvi put u svojstvu zapovjednika u Long Beachu na kontejneraša MSC Viviana, a od tada sam se ukrcao preko dvadesetak puta u svojstvu zapovjednika na brodove MSC-a gdje se nalazim i danas.

Kako smo i napisali mnogo puta plovio je Sueckim kanalom a osim njega obišao je skoro sve luke svijeta.

-Ploveći na brodovima sam obišao skoro sve luke svijeta osim luka zapadne obale Južne Amerike (Čile i Peru). Najteža su putovanja uvijek bila ona preko Pacifika. Više puta sam preplovio sve oceane, a najduža ruta mi je bila iz New Orlansa do Singapora oko Rt. Dobre Nade – Afrika – kaže Vrčić.

Kapetan Vrčić na društvenoj mreži TikTok objavljuje vro zanimljive video snimke sa svojih putovanja ali uz posebna objašnjenja za sve znatiželjnike koji u komentarima postavljaju pitanja.

Mnogo informacija koje vjerovatno niste ranije znali saznat ćete upravo od Vrčića, a pored zanimljivog TikTok profila kapetana on je i edukativan.

Ono što uglavnom zanima njegove pratitelje jeste njegov život na brodu, s obzirom da se ne radi o klasičnom poslu kakav poznajemo da nakon radnog vremena napuštamo radno mjesto i odlazimo porodici. Kod Vrčića je to drugačije, ne napušta radno mjesto i ne odlazi porodici.

-Brod zahtjeva 24 satnu budnost u plovidbi, a isto tako kada smo u luci kod obavljanja operacija ukrcaja i iskrcaja tereta. Radni dan za časnike palube na brodu je podijeljen u šest brodskih straža u trajanju od četiri sata i mi ih nazivamo gvardija pa tako imamo gvardiju trećeg časnika od 08-12 , drugog časnika od 12-16 i prvog časnika od 16-20 sati i onda opet ispočetka. Ja kao kapetan sam dostupan svih 24 sata, a u normalnim okolnostima radno vrijeme mi je od 08-24 s time sto ponekad popodne malo odmorim. Nikada za sebe nisam uzeo neko fiksno radno vrijeme ukoliko imam sva tri časnika palube na brodu ,ali ukoliko nemam trećeg časnika držim njegovu gvardiju po moru – govori Vrčić.