"Ovo je druga knjiga, iako je ambicija prve knjige pod nazivom 'Rahićki uspomenar' bila da bude prva i posljednja. Međutim, zbog priličnog interesa lokalne intelektualne javnosti, te naučnih radnika koji se bave historijom Gornjeg Rahića, javila se potreba za nastavkom prve knjige, a vrlo sam sretan da mogu najaviti da je u pripremi i treća knjiga. Čini se da ima dovoljno interesa da se zna o ovom mjestu i njegovim uspomenama ne samo unutar sadašnjih blizu 3.000 stanovnika koji danas žive u ovoj čaršiji nego i u nešto širem krugu ljudi koji žele da čitaju i upoznaju priče o sudbinama starih bosanskih čaršija", potvrđuje zadovoljstvo pokazanim interesom za nastavak objavljivanja priča o ovom mjestu urednik knjige dr. Kujundžić.

"Želim reći da je Gornji Rahić jedna čaršija koja je nekad imala bolju sudbinu nego danas, u njenom je sastavu 26 sela, a nekad je bila i općina Gornji Rahić. Dobar dio ljudi i danas živi od poljoprivrede i nešto privatnog biznisa, ali je moj interes prema ovoj, kao i prema nekim drugim dugovječnim i manjim bosanskim čaršijama, bio u tome da se o njima progovori i skrene pažnja na bogatu kulturnu tradiciju", napominje doktor Kujundžić i kao primjer navodi jednu vrlo interesantnu baladu koja je nastala u tom kraju, a koju je nekad zabilježio poznati bošnjački književnik Alija Nametak.

Kujundžić za DDBiH: "Rahićki uspomenar" kao važno djelo bogatstva kulture malih bosanskih čaršija

"Alija Nametak je još 1955. godine u Brčkom od Emine Zaimović, koja je porijeklom iz Gornjeg Rahića, čuo i zabilježio jednu izvanrednu baladu pod naslovom 'Ženidba Sulejman-ćehaje, a u toj baladi se mogu prepoznati elementi i čuvene i svjetski poznate balade 'Hasanaginica', s tim što je u ovoj baladi koju je Alija Nametak objavio u svojoj knjizi 'Od bešike do motike' tragična ličnost muškarac i to je iniciralo moje daljnje istraživanje tog karakterističnog naslijeđa", pojašnjava svoj interes za ovu regiju i njen lokalni tradicijski, kulturni i umjetnički značaj Kujundžić.

Pogledajte kompletan razgovor i saznajte koji su još važni ljudi, priče i naslijeđa ovog dijela Bosne i Hercegovine i zašto je promocija kulturnih znamenitosti manjih a historijom i umjetnošću bogatih čaršija važna za ukupno naslijeđe i znanje naše domovine.