Je li i koliko je prisutna na području Balkana i šta znači njeno djelovanje pitali smo Admira Lisicu, direktora Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL.
''Jučer smo imali izjavu ministra vanjskih poslova Hakana Fidana, koji je potpuno jasno i precizno definisao i ulogu Gülena i FETO-a koji je u Republici Turskoj proglašen terorističkom organizacijom. Mislim da je to sasvim dovoljno i jasno kako Turska vidi ovu organizaciju i njenog dosadašnjeg vođu. Naravno, geneza djelovanja Gülena je bila drugačija jer su jedno vrijeme on i predsjednik Erdogan imali dobre odnose, a čak su i neki, da tako kažem, Gülenovi kadrovi bili i podsredstvom Erdogana na vrlo značajnim pozicijama, dok Erdogan i njegovi saradnici nisu, ustvari, shvatili o čemu se radi i na koji je način Gülen djelovao i kako se infiltrirao u institucije Turske, ali i u obrazovni sistem i neka druga važna mjesta'', podsjeća Admir Lisica na priču o početku i razlozima sukoba Gülena i Erdogana.
''Taj sukob se počinje razvijati Gülenovim odlaskom u SAD 1999. godine, kada kreću i spekulacije da odnosi između Gülena i Erdogana i nisu baš dobri. Sve je, naravno, kulminiralo pokušajem državnog udara, ali je zanimljivo reći da je Gülen radio vrlo temeljito i ulagao puno u obrazovanje ostvarujući tako veliki utjecaj i u Turskoj, ali i na Zapadu, Balkanu i drugim mjestima. Tokom njegovog političkog djelovanja u Turskoj to se u početku nije smatralo problemom, ali kada je to uokvireno u jedan vjerski pokret, to je u Turskoj kao sekularnoj državi izašlo iz okvira islama, kakav i mi, naprimjer, poznajemo'', podsjeća na ključni razlog sukoba Admir Lisica konstatujući da je Gülen imao svoje prisustvo i u Bosni i Hercegovini.
''Mi smo u Bosni i Hercegovini imali neke institucije povezane s Gülenom, kao što ih je bilo i u susjednoj Srbiji i nekim drugim državama. Danas više one, kao deklarisane, ne postoje. Prije neuspjelog pokušaja državnog udara postojale su, prije svih, neke visokoškolske ustanove koje su vodili ljudi povezani s Gülenom, tako da je moguće da još ima takvih veza, ali su one svedene na minimum'', potvrđuje Lisica i konstatuje da smrt njihovog lidera vjerovatno neće značiti i kraj organizacije.
''U Turskoj je ona proglašena terorističkom, ali ne treba očekivati da će ona sada prestati postojati jer se radi o organizaciji koja djeluje već desecima godina i kako sam ranije rekao, bila je vrlo dobro etablirana i povezana, tako da se neće moći ugasiti preko noći. Činjenica je da se bilo okrenuto prema njemu i da je on slijepo i bespogovorno slušan. Ostaje da se vidi ko će ga naslijediti i hoće li biti i koliko frakcija koje će se međusobno nadmetati. Ono što je posebno interesantno sada je međusobni odnos Turske i SAD-a, koji će vjerovatno iskoristiti ovu novu epizodu u odnosima. Sjetit ćemo se da je Turska zahtijevala od SAD-a izručenje Gülena. Kako do toga nije došlo, mogli bismo reći da je to bio jedan kamen spoticanja u tim odnosima, što bi se sada moglo promijeniti'', ukazuje Lisica.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte kako Admir Lisica vidi efekte neuspješnog puča u organizaciji Gülena u Turskoj i šta je to značilo ne samo za samu Tursku, nego i za vladavinu sadašnjeg predsjednika Erdogana.
