Iako će u oktobru biti održani lokalni izbori, oni to, gotovo ni po čemu, neće biti. Barem ne u većem dijelu Federacije. Birači će se, zapravo, izjašnjavati o podršci aktuelnoj vlasti na višim nivoima, prije svega na entitetskom. Za odgovor na pitanje zašto je tako, moramo se vratiti dvije godine unazad.

Opći izbori prije dvije godine donijeli su dramu. SDA je dobila najveći broj glasova i dovoljno kapaciteta da ima potpredsjednika. To je značilo da bez ove stranke i saglasnosti potpredsjednika iz reda bošnjačkog naroda neće moći biti formirana nova Vlada Federacije BiH. Takav razvoj za utjecajne krugove iz međunarodne zajednice nije bio prihvatljiv. Bilo je očito da su se ranije skrojili drugačiji planovi - izbaciti SDA iz vlasti. Ali, i ne dopustiti vlast u kojoj bi bio DF. Kako bi se postigao željeni cilj, djelovao je visoki predstavnik i upotrebom bonskih ovlasti, na samo jedan dan suspendovao je Ustav Federacije. Iako kritičari SDA, voljni poslati je u opoziciju, na ovakav razvoj nisu pristali iz stranaka SBiH i NESS. Privremena, jednokratna rješenja koja će oduzeti politička prava bošnjačkim predstavnicima bila su im neprihvatljiva. S druge strane, stranke Trojke - SDP, NiP i NS, bile su spremne prihvatiti bilo koje scenarije i akcije koji će im omogućiti ulazak u vlast. Ovakav rasplet rezultirao je podjelom na političkoj sceni, ali i u društvu uopće, kakva nikada ranije nije viđena. Na jednoj strani je Trojka (SDP, NiP i NS), na drugoj svi koji smatraju da je način formiranja Vlade Nermina Nikšića neprihvatljiv. Zato je vlada kojom rukovodi Nikšić dobila epitet ''nametnute''.

Nakon uspostave nove entitetske vlasti po ''posebnim'' jednokratnim pravilima, javnost je bila zbunjena, ali i šokirana. Šok nije dozvoljavao reakciju. Ali ne samo šok - građani su, uprkos svemu, ipak bili spremni prihvatiti promjenu vlasti, očekujući rezultate promjena kakvi su im dugo obećavani. Umjesto rezultata, dobili su, u najmanju ruku, čudna, pa i karikaturalna, kadrovska rješenja: postavljanje podobnih i nestručnih pojedinaca na najodgovornije pozicije i odstupanja od glasno proklamiranih principa stranaka Trojke (SDP, NiP i NS). Umjesto zastupanja interesa građana, potreba privrede, zahtjeva integritetnih procesa, javnost je svjedočila da su ultimativni samo zahtjevi Dragana Čovića i HDZ-a. Rad Parlamenta Federacije i u velikoj mjeri Vlade bili su većinu vremena dosadašnjeg mandata posvećeni upravo udovoljavanju zahtjevima jednog partnera pozicije. Tako se Parlament više od godine bavio samo jednim pitanjem - imenovanjem kadra HDZ-a u Ustavni sud BiH. Kod kadroviranja je bilo jednako - pozicije s najvećim budžetima preuzeo je HDZ. Zbog toga je aktuelna vlast nazivana ''podaničkom''.

S druge strane, suprotno očekivanjima i nadanjima građana, zaustavljeni su pozitivni trendovi u privredi, industrijska proizvodnja bilježi znatan pad, izvoz također, javna preduzeća iz pozitivnih prešla su u negativna poslovanja, odgovor na inflaciju bio je neadekvatan, nastavio se odlazak mladih… Uz nabrojano, prvi put nakon mnogo godina građanima je poskupjela električna energija, Penzioni fond klizi u dubiozu, a vlast se počela enormno zaduživati.

Naravno, još je mnogo detalja koji opisuju mandat aktuelne federalne vlasti, ali nakon prvobitnog šoka lokalni izbori su prva prilika da se građani očituju o događajima nakon posljednjih izbora i vlasti Trojke (SDP, NiP i NS).

Iako se kandidati stranaka Trojke predstavljaju isključivo kao kandidati konkretnih, vlastitih stranaka, u Trojci (SDP, NiP i NS) se nadaju kako bi, u slučaju eventualnog povoljnog izbornog rezultata SDP-a, NiP-a i NS-a, donekle mogli legitimirati svoja dosadašnja postupanja. Ipak, sama činjenica da na izbore ne izlaze sa zajedničkim kandidatima i listama dokaz je kako su svjesni lošeg rejtinga vlastitog političkog projekta.

Stoga, kako rekosmo u uvodu, građani će 6. oktobra manje birati svoje lokalne vlasti, a više odgovarati na ''referendumsko'' pitanje: “Podržavate li vlast, djelovanje i postupke Trojke (SDP, NiP i NS)?”