Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula, predstavio je danas svoje izvještaj u kojem se oštro osuđuju napadi na mirne demonstrante u zemlji i neutemeljene tvrdnje srbijanskih vlasti da su države članice EU-a bile uključene u organizovanje studentskih protesta sa ciljem pokretanja „obojene revolucije”.
U izvještaju, koji je Picula predstavio na sastanku vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, “najoštrije se osuđuju nasilni napadi na mirne demonstrante”, te izražava zabrinutost što su neki od demonstranata uhapšeni, javlja Novi list.
“Snažno se osuđuju neutemeljeni navodi srbijanskih vlasti da su države članice uključene u organizovanje studentskih protesta s ciljem pokretanja obojene revolucije”, kaže se u izvještaju.
Takođe se osuđuje i nezakonita hapšenja i protjerivanja građana EU-a i javno otkrivanje lilnih podataka građana EU-a od strane osuđenih ratnih zločinaca. Pravosnažno osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj iznio je u januar u jednoj televizijskoj emisiji lične podatke jednog hrvatskog novinara, uključujući i podatak o hotelu u kojem je boravio. U istoj emisiji prikazani su i dokumenti drugih hrvatskih državljana te podaci nekoliko građana SAD-a, Grčke i Velike Britanije.
Srbiju se poziva da se u potpunosti i bez odgađanja uskladi sa sankcijama koje je uvela Evropska unija protiv Rusije.
U izvještaju se poziva Srbija da se bori protiv dezinformacija, uključujući manipulativne narative protiv EU-a, a posebno protiv kampanja dezinformiranja koje sponzorira država. Osuđuje se otvaranje ureda RT-a (bivši Russia Today) u Beogradu i pokretanje RT-ovog internetskog servisa vijesti na srpskom jeziku.
Takođe se kaže da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa proširenja te se poziva Srbiju da “pojača napore na pomirenju, traži rješenja za sporove iz prošlosti, naročito kada je riječ o nestalim osobama”. Traži se i puna saradnja s Kosovom kako bi se uhapsili i priveli pravdi počinitelji terorističkog napada u Banjskoj 2023 i izražava žaljenje što krivci, u prvom redu Milan Radoičić, još nisu procesuirani.
Picula je istakao i da postoje dileme oko vanjskopolitičke orijentacije Srbije, koja kao zemlja kandidat za članstvo u EU-u, gaji posebne veze s Kinom i Rusijom, direktnim geopolitičkim rivalima EU-a. U izjavi novinarima nakon rasprave Picula je rekao da se u svom izvještaju skoncentrisao na razloge zašto Srbija, koja pregovara od 2014., praktično stagnira već neko vrijeme na evropskom putu. “Razloge vidim u kombinaciji unutrašnjih političkih elemenata, ali jednako tako treba analizirati i vanjskopolitički aspekt.
Izvjestilac u sjeni Davor Ivo Stier rekao je da ambivalentna strategija Srbije još od prije 15-ak godina, koja traži savezništvo i s EU-om, SAD-om, Kinom i Rusijom, sada traži ozbiljnu reviziju te da je usklađenost s vrijednostima EU-a preduslov za napredak na evropskom putu. Stier je rekao da je današnja situacija u Srbiji, obilježena studentskim protestima i nestabilnošću, “plod određenih društvenih procesa koji se odvijaju već duže vrijeme”.
Svi sudionici rasprave pozdravili su Piculinin izvještaj kao nepristran i objektivan osim Annamárie Vicsek, zastupnice iz Vojvodine, koja je u Evropski parlament izabrana na listi mađarske vladajuće stranke “Fidesz” Viktora Orbana. Ona je rekla da je izvještaj neuravnotežen, pristran, da pretežu negativne stvari, što nije slučaju u izvještajima za druge zemlje kandidate. Takođe je rekla da nije realno da se Srbija uskladi s vanjskom politikom EU-a u pogledu Rusije, kada o tome nisu jednoglasne ni zemlje unutar EU-a.
Na Piculin izvještaj zastupnici mogu predlagati amandmane do šestog marta, o čemu će vanjskopolitički odbor glasati 23. aprila. Nakon toga o izvještaju će raspravljati i glasati svi zastupnici Evropskog parlamenta na plenarnoj sjednici, vjerojatno u maju.
