Hayat televizija već 32 godine od 1992. sa prvih borbenih linija pa do danas emituje program bez prestanka. Opstajali smo, rasli, razvijali se, istrajavali kako bismo vama pružili tačne, provjerene, objektivne informacije. Danas bi neki da nas i druge televizije natjeraju da ugase svoje programe. Mi ne živimo od pretplate već od svog rada i reklamnog sadržaja koji se naplaćuje shodno gledanosti, a gledanost se ne mjeri od kraja maja.

Oni koji djeluju u oblasti medijske industrije, ali i oglašivači, traže privremena rješenja i mjere šta internacionalnim kompanijama mogu ponuditi kao relevantne podatke da bi u BiH nastavili ulagati. Dok jedni traže solucije, drugi mijenjaju pravilnike i onemogućavaju rad, te u bh. medijsku scenu uvlače kompaniju koja je bliska porodici Dodik. Tako, jednima prave mjesto, a u ponor guraju mnoštvo medija koji žive od onih koji se u njihovom medijskom prostoru promovišu. Nije zabuna. Sve je planski i smišljeno. Shvatili su to u Komisiji za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma državnog parlamenta, pa na vrijeme skrenuli pažnju.

Dugoročne posljedice osjetit će domaći mediji ukoliko se ostvare namjere nove direktorice Instituta za mjeriteljstvo, koja je donijela novi pravilnik kojim s tržišta izbacuje dotadašnjeg mjerača Audience Measurement, kompaniju koja je godinama radila ovaj posao. Novim pravilnikom odredi i opiše čak i dimenzije piplmetara, a ima ih samo jedna kompanija s kojom je, gle čuda, banjalučka kompanija bliska porodici Dodik - See Media Research, dogovorila saradnju. Činjenica je da su određeni oglašivači stopirali, odnosno privremeno zaustavili svoje djelovanje u BIH, čekajući rješenje kojeg nema. I nije priča usputna, riječ je o najmanje 40 miliona maraka koje bi BiH mogla izgubiti. Pričali su o tome i u Komisiji za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma državnog parlamenta.

Šta se danas dešava; kaže Borenović, nemaju potpunu informaciju. Nakon javnog saslušanja direktorice Instituta za mjeriteljstvo Milice Ristović-Krstić, čekaju izvještaj i zaključke. Najbolje bi bilo ići u smjeru izmjena i dopuna zakona u skladu s evropskim standardima. Mjerenje bi odgovaralo stvarnom stanju, objašnjava. Umjesto toga, imamo situaciju u kojoj se posao usmjerava prema jednoj kompaniji koja bi, prema tom scenariju, načuli su u državnim institucijama, preusmjerila novac onima koji ga ne zaslužuju. O tome su trebali raspravljati i na sjednici Vijeća ministara, ali je tačka skidana s dnevnog reda.

A to je praksa. Dok se ne shvata kako se na ovaj način nastoje frizirati podaci ili na drugu stranu staviti flaster preko usta onima koji bi izvještavali objektivno i profesionalno, nestajat će i slobode, ali i novca. Porazno, komentarišu naši sagovornici.

Ne ugrožavaju se samo mediji, nego i cjelokupna država. Sve to prolazi bez iskrenih reakcija politika. Vlast na državnom nivou je, prema svemu sudeći, dogovorila i sada provodi uništavanje slobodnh i nezavisnih medija.

(M.Rašidović)