Naš sugovornik bio je arheolog Adnan Muftarević, muzejskim savjetnikom u Muzeju Sarajeva. Adnan Muftarević je učestvovao u pripremi i realizaciji ovog novog projekta koji je u središtu grada postao i nova turistička atrakcija, ali i važan podsjetnik na bogatu historiju glavnog grada Bosne i Hercegovine:
"Možemo reći da je ova džamija srušena u novije vrijeme, dakle nakon Drugog svjetskog rata, a nalazila se na lokalitetu koji se nekada zvao tairdžik ili mala livada i vakif Kalin hadži Alija je odlučio da na tom mjestu izgradi džamiju i mekteb. Izgradnja džamije je po tradiciji prvo mjesto koje se gradi u postupku daljnjeg formiranja mahale, a u toj mahali su tada živjeli ugledni građani Sarajeva poput mutevelije Gazi Husrev-begove džamije. U Muzeju grada Sarajeva je pohranjena i jedna posebna slika akademskog slikara Milana Vasiljevića koji se zatekao kod džamije u trenutku kad su je rušili pa je uzeo komad papira i ugljen i naslikao je ljude kako raznose grede i ruše džamiju. Ona je, dakle, doživjela strašnu sudbinu, a bila je poznata da je imala najljepšu musanderu od svih sarajevskih džamija. To je drvena okolica i drvorezbarstvo oko same džamije, ali i unutar nje. Dok smo vršili arheološka istraživanja prišao je jedan stariji gospodin koji je bio i svjedokom tog vremena i rekao nam da su iz cijelog harema ekshumirana samo dva tijela i mi smo pronašli ta dva mezara bez tijela i označili ih. Svi ostali su uništeni, izlomljeni ili prekopani radom bagera ili kamiona", daje neke od detalja do kojih je stručni tim došao prilikom otkopavanja i pripreme ove lokacije za njen sadašnji status kao arheološkog parka, arhitekta Muftarević.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte priče o sudbini i nekih drugih sarajevskih džamija u očuvanju kulture sjećanja na sve bogatstvo naše historije.
