1520. Tokom španskog osvajanja Meksika u Tenochtitlánu, gdje je kasnije izgrađen Ciudad de México, ubijen je posljednji car Asteškog carstva Montezuma II Xocoyotzin.
1876. Srbija i Crna Gora, u savezništvu s Rusijom, objavile su rat Turskoj.
1913. Naredbom bugarskog cara Ferdinanda izvršen je napad na srpsku i grčku vojsku u Makedoniji. Uslijedila je bitka na Bregalnici, kojom je počeo Drugi balkanski rat, u koji je 10. jula ušla i Rumunija, a 13. jula i Turska. Rat je završen mirom u Bukureštu 10. augusta iste godine. Bugarska je izgubila najveći dio Makedonije u korist Srbije i Grčke, Turska vratila u svoj posjed Jedrene sa okolinom, a Rumunija dobila Južnu Dobrudžu.
1934. Uz podršku vojnih krugova, vođa nacista Adolf Hitler je, pod optužbom da su pripremali zavjeru, naredio likvidaciju stotina svojih bliskih saradnika (Noć dugih noževa), među kojima i Ernsta Röhma i Gregora Strassera.
30. juna 1944. godine održano je drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, a trajalo je do 2. jula 1944. godine, u Sanskom Mostu. Na tom zasjedanju je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
"U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju."
Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u garantuje:
-Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
-Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;
-Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
-Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
-Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
-Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
-Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
-Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
-Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
-Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka.
Treba napomenuti da su održana ukupno tri zasjedanja ZAVNOBIH-a, i to: prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944., treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.
30. juna 1944. godine održano je drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, a trajalo je do 2. jula 1944. godine, u Sanskom Mostu. Na tom zasjedanju je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
"U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju."
Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u garantuje:
-Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
-Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;
-Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
-Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
-Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
-Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
-Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
-Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
-Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
-Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka.
Treba napomenuti da su održana ukupno tri zasjedanja ZAVNOBIH-a, i to: prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944., treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.
1948. Jugoslavenska štampa objavila je Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih i radničkih partija (Informbiro) o stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije i odgovor Centralnog komiteta KPJ, kojim se odbacuju optužbe iznijete u Rezoluciji. Uslijedilo je hapšenje i zatvaranje članova KPJ-a koji su se opredijelili za stavove Informbiroa.
1971. Tri sovjetska astronauta poginula su prilikom prizemljenja sovjetskog vasionskog broda Sojuz II, koji je u orbiti oko Zemlje proveo rekordnih 570 sati i 22 minute.
1989. Sudanski general Omar Hasan al-Bašir oborio je u državnom udaru vladu Sadeka al-Mahdija.
1995. Vlada RBiH prekinula je sve kontakte sa specijalnim izaslanikom UN-a Yasushijem Akashijem, optuživši ga za popustljiv stav prema bosanskim Srbima.
1996. Pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice i predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić prenio je predsjednička ovlaštenja na potpredsjednicu RS-a Biljanu Plavšić.
1997. Kina je zvanično preuzela kontrolu nad Hong Kongom nakon 156 godina britanske kolonijalne uprave. Hong Kong je potpao pod britansku vlast nakon opijumskog rata 1840-1842.
1999. Škotska je poslije gotovo 300 godina ponovo dobila svoj parlament.
2001. U Nashvilleu u Tenesiju umro Chet Atkins (77), legendarni kantri-gitarista i predvodnik tzv. nešvilskog zvuka, akustične muzike s prizvukom popa, koji se proširio po čitavoj Americi i svijetu te stekao puno obožavatelja.
2003. Bosanski Srbin Željko Meakić, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine u logoru Omarska kod Prijedora, predao se vlastima RS-a, potom je izručen Sudu BiH. Osuđen je na 21 godinu zatvora.
2004. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown smijenio je predsjednika Skupštine RS-a Dragana Kalinića i zabranio mu javni i politički rad. Sa dužnosti u RS-u smijenjeno je još 60 osoba zbog nesaradnje s Tribunalom u Haagu.
2012. U Tel Avivu umro Yitchak Shamir, izraelski političar i državnik, premijer Izraela u dva mandata - 1983-84. i 1986-92.
2015. Indonezijski vojni teretni avion srušio se i eksplodirao u naseljenom području grada Medan, poginule su 142 osobe, od kojih je 113 bilo u avionu.
