1265. - Prvi put sazvan engleski parlament, čime je plemstvo ograničilo vlast monarha Henrija Trećeg, porijeklom iz francuske dinastije Plantageneta. Donji dom - koji je sazvao Francuz Simon de Monfor, vođa Baronske stranke - činila su dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo. De Monfor je sazvao parlament u ime kralja Henrija, koga je 1264. godine zarobio poslije pobjede nad njegovim snagama.
1327. - Engleskog kralja Edvarda Drugog visoko plemstvo primoralo da abdicira u korist sina Edvarda Trećeg.
1649. - Zarobljeni kralj Čarls Prvi na kraju građanskog rata monarhista i parlamentarista u Engleskoj izveden na sud pod optužbom za izdaju, odnosno tajne pregovore sa Škotima. Ubrzo je osuđen na smrt i pogubljen deset dana kasnije.
1667. - Poslije 13 godina borbi Rusija porazila Poljsku, u ratu koji je izbio kad su 1654, poslije pobjede nad poljskom vojskom, pobunjeni pravoslavni ruski kozaci u Ukrajini - kojima je Poljska pokušala da nametne rimokatoličku vjeru - priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u Andrusovu Poljska se odrekla Kijeva, Smolenska i dijela Ukrajine na lijevoj obali rijeke Dnjepar.
1900. - Umro engleski pisac i kritičar Džon Raskin, koji je smatrao da umjetnost zavisi od društvenog života i da samo zdrav narod može da stvara velika umjetnička djela, jer je umjetnost snaga i izraz cijelog naroda, a ne povlastica bogatih. Zalagao se za obrazovanje najširih slojeva naroda i napadao ekonomska i politička shvatanja utilitarista. Djela: o umjetnosti - "Moderni slikari", "Kamenje Venecije", "Dvije staze", o društvenim i ekonomskim problemima "Do posljednjeg", "Sezam i ljiljani", "Krošnja divlje masline", "Munera Pulveris".
1916. - Umro srpski tipografski radnik Nedeljko Čabrinović, jedan od atentatora u Sarajevu 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu Franca Ferdinanda. Čabrinović - koji je umro od posljedica torture u tamnici u Terezinu, oko 60 kilometara sjeverno od Praga - bacio je na Ferdinandov automobil bombu koja je promašila cilj, ali je potom nadvojvodu hicima iz revolvera usmrtio gimnazijalac Gavrilo Princip.
1920. - Rođen italijanski filmski režiser i scenarista Federiko Felini, jedan od najvećih sineasta 20. vijeka. Poslije Drugog svjetskog rata, na početku karijere, bio je jedan od najistaknutijih predstavnika neorealističkog filmskog pokreta, ali je ubrzo razvio sopstveni prepoznatljiv stil, stvarajući autobiografske filmove neponovljivog šarma, u kojima su ljudi često prikazani u najbizarnijim situacijama, pa je i izraz "felinijevski" skovan da opiše njegov manir stvaranja filmskih snoviđenja i halucinacija u inače uobičajenim okolnostima. Filmovi: "Svjetla varijetea", "Dangube", "Ulica" /nagrada "Oskar"/, "Probisvijet", "Kabrijine noći" /nagrada "Oskar"/, "Sladak život" /prva nagrada u Kanu/, "Osam i po" /nagrada "Oskar"/, "Đulijeta i duhovi" /nagrada "Zlatni globus"/, "Klovnovi", "Satirikon", "Amarkord", "Kazanova", "Grad žena", "Brod plovi", "DŽindžer i Fred".
1921. - Umro srpski vojvoda Živojin Mišić, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1918, jedan od najpoznatijih vojskovođa Prvog svjetskog rata. Vojno obrazovanje stekao je na Artiljerijskoj školi u Beogradu i austrijskoj Streljačkoj školi, a na Vojnoj akademiji u Beogradu od 1898. do 1904. predavao je strategiju. Kolubarska bitka, u kojoj je srpska vojska do nogu potukla austrougarske agresorske trupe, jedinstven je primjer u istoriji ratova da se armija kojoj je predviđan brzi slom za kratko vrijeme reorganizuje, pređe u kontraofanzivu i neprijatelju nanese uništavajući poraz, zbog čega se i sada izučava na vojnim akademijama širom svijeta. Za briljantnu strategiju kojom je tada nadmudrio austrougarsku komandu unaprijeđen je u čin vojvode.
1945. - Umro srpski vojvoda Petar Bojović, oslobodilac Beograda 1918, ali je potom u gradu kojem je donio slobodu - voljom režima Josipa Broza, njegovog ratnog neprijatelja u Prvom svjetskom ratu - sahranjen bez ikakvih počasti.
1945. - Demokrata Frenklin Ruzvelt započeo četvrti mandat predsjednika SAD, što je jedinstven slučaj u istoriji te zemlje.
1961. - Demokrata DŽon Kenedi je u 43. godini inaugurisan za predsjednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj istoriji.
1964. - Rođen Željko Komšić
Željko Komšić rođen je 20. januara 1964 godine u Sarajevu, gdje se školovao i diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Tokom školovanja bio aktivan u studentskom pokretu. Završio Georgetown Leadership Seminar (Edmund A. Walsh School of Foreign Service, Georgetown University,Washington, D.C.)
U 1992. godini radio je kao diplomirani pravnik u Zavodu za mirovinsko osiguranje BiH. Odmah nakon početka agresije na BiH, dobrovoljno pristupio u redove Armije BiH, te je pokazao izuzetnu hrabrost u odbrani Sarajeva i odlikovan je najvišim ratnim odlikovanjem "Zlatni ljiljan". U vojsci je dobio čin natporučnika i na vlastiti zahtijev demobilisan početkom 1996. godine.
Od 1996. do 1998. godine radio je u Ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice Federacije BiH. Aktivno politički djeluje u Socijaldemokratskoj partiji BiH i biva izabran za vijećnika grada Sarajeva. Od 1998. do 2000. godine obavlja dužnost predsjednika Gradskog vijeća grada Sarajeva. Na lokalnim izborima 2000. godine izabran je za vijećnika, a potom za načelnika općine Novo Sarajevo, gdje ostaje na dužnosti do jeseni 2001. godine.
Nakon uspostave diplomatskih odnosa BiH sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, 2001. godine postavljen je na dužnost prvog izvanrednog i opunomoćenog ambasadora BiH u Beogradu. U proljeće 2003. godine dao je ostavku na dužnost ambasadora BiH u SRJ u znak neslaganja sa nacionalističkim konceptom vlasti u BiH.
Izabran je u najuže rukovodstvo Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2004. godine obavljao je dužnost zamjenika gradonačelnika Grada Sarajeva. Na lokalnim izborima 2004. godine je pobijedio i izabran je za načelnika općine Novo Sarajevo.
Na kongresu SDP BiH izabran je za dopredsjednika Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, a na općim izborima 2006. godine u BiH kandidirao se za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, pobijedio je i izabran na dužnost člana Predsjedništva BiH sa četvorogodišnjim mandatom, počev od 01. oktobra 2006. godine. Dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH preuzeo je 06. jula 2007. godine.
Nosilac je odlikovanja Svete stolice Commando con placca dell'Ordine Piano. Komšić je, također i počasni građanin St. Louisa (Missouri, USA) i El Pasa, (Texas, SAD).
1973. - U Konakriju ubijen Amilkar Kabral, jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih ostrva.
1979. - Rođen Hamza Alić
Bosanskohercegovački atletičar, bacač kugle, Hamza Alić rođen je 20. januara 1979. u Srebrenici. Član je atlektskog kluba Zenica.
Prvo značajnije takmičenje bilo je Svjetsko prvenstvo za juniore 1998. godine, ali bez rezultata. Predstavljao je Bosnu i Hercegovinu na olimpijskim igrama u Pekingu (2008), sudjelovao je i na tri Svjetska prvenstva na otvorenom u Helsinkiju (2005.), Osaki (2007) i Berlinu (2009). Dva Svjetska prvenstva u dvorani u Moskvi (2006) i u Valenciji (2008). Sudjelovao je i na dva Europska prvenstva na otvorenom u Münchenu (2002) i u Geteborgu (2006), te na Europskom prvenstvu u dvorani 2009. u Torinu.
Međutim na ovim talmičenjima, samo je jednom prošao u finale. To je bilo 2009. godine u Berlinu na Svjetskom prvenstvu, kada je u finalu osvojio deveto mjesto. To je bio najbolji plasman nekog bosanskohercegovačkog atletičara na svjetskim prvenstvima, od kada se Bosna i Hercegovina takmiči kao neovisna država.
Lični rekord je postavio u Podgorici 2008. godine, od 21.07 metara.
1981. - Republikanac Ronald Regan u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsjednik u istoriji SAD.
1981. - Poslije 444 dana u zarobljeništvu, iz ambasade SAD u Teheranu oslobođena 52 američka taoca.
1984. - Umro američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovjek koji je preplivao 100 metara brže od minuta, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dvije 1928. Filmovi: "Tarzan u izgnanstvu", "Tarzanov povratak", "Tarzan i njegova družina".
1992. - Pad "erbasa A-230" u brdima južno od francuskog grada Stazbur preživjelo devet od 96 ljudi u avionu.
1993. - Umrla američka glumica holandskog porijekla Odri Hepbern, ambasador dobre volje UNICEF-a. Filmovi: "Praznik u Rimu" /nagrada "Oskar"/, "Doručak kod Tifanija", "Moja draga ledi", "Sabrina", "Rat i mir", "LJubav popodne".
1996. - Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO Jaser Arafat postao prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda.
1997. - Bil Klinton započeo drugi mandat predsjednika SAD.
2001. - DŽordž Buš položio zakletvu kao 43. američki predsjednik.
2014. - Umro italijanski dirigent Klaudio Abado, muzički direktor Milanske skale, Berlinske filharmonije, Londonskog simfonijskog orkestra i Opere u Beču, osnivač Evropskog orkestra mladih.
2016. - Ruski "Gasprom" raskinuo ugovor sa "Transport Južni tok B.V" zaključen 2. oktobra 2013. godine o izgradnji gasovoda "Južni tok".
2017. - Donald Tramp u Vašingtonu položio zaletvu kao 45. predsjednik SAD.
