1742. - Umro engleski astronom i geofizičar Edmund Halej, direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, koji je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto tijelo koje se periodično pojavljuje. Predskazao je da će se ona pojaviti i 1758, 1835. i 1910. NJemu u čast to svemirsko tijelo je nazvano Halejeva kometa.
1784. - SAD ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je formalno okončan američki rat za nezavisnost.
1809. - Engleska i Španija sklopile savez protiv francuskog cara Napoleona Prvog.
1850. - Rođen francuski pisac Luj Mari Žilijen Vio, poznat kao Pjer Loti, koji je zbog napisa o okrutnostima kolonijalnih trupa u Indokini otpušten iz vojne službe. Kao pomorski oficir mnogo je putovao i djela mu obiluju opisima egzotičnih predjela. O boravku u Crnoj Gori napisao je putopis "Putovanje četiri oficira internacionalnog eskadrona po Crnoj Gori" i pripovijetku "Paskvala Ivanović". Kao veliki turkofil, u Prvom balkanskom ratu izražavao je simpatije za Otomansko carstvo
1875. - Rođen alzaški ljekar, filozof, protestantski teolog, pisac, muzički istoričar, muzičar i misionar Albert Švajcer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952, koji je skoro cio život posvetio borbi protiv bolesti u Africi.
1897. - Rođen srpski istoričar Vasa Čubrilović, najmlađi učesnik atentata na austrugarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kao đak je pristupio nacionalno-revolucionarnoj organizaciji "Mlada Bosna", a zbog učešća u Sarajevskom atentatu osuđen je na 16 godina robije i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svjetskom ratu je zatvoren u logor na Banjici. Studirao je filozofiju na Beogradskom univerzitetu, gdje je doktorirao 1927. Između dva svjetska rata je pripadao progresivnom krilu Zemljoradničke stranke, a poslije oslobođenja zemlje bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi Jugoslavije. Bio je istoričar sa izrazitim darom za sintezu, što je osnovna odlika njegovih oko 70 knjiga i studija. Djela: "Bosanski ustanak 1875 - 1878", "Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini", "Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi", "Politička prošlost Hrvata", "Istorija političke misli u Srbiji devetnaestog veka", "Odabrani istorijski radovi".
1898. - Umro engleski pisac i matematičar Luis Kerol, čiju prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu je blizak potonjem nadrealizmu. Djela: "Alisa u zemlji čuda", "Kroz ogledalo".
1907. - Zemljotres razorio grad Kingston na Jamajci i usmrtio oko hiljadu ljudi.
1925. - Rođen japanski pisac Kimitake Hiraoka, poznat kao Jukio Mišima, koji je izvrsno opisao mladu generaciju Japanaca poslije Drugog svjetskog rata, njenu neizvjesnu sadašnjicu i slabe veze s nacionalnom prošlošću i tradicijama. Služio se psihoanalitičkim metodom, objašnjavajući psihička stanja likova. Izvršio je 1970. javno rutualno samoubistvo kao znak protesta protiv pozapadnjačenja Japana. Djela: romani "Ispovijest maske", "Šum valova", "Zlatni paviljon", "Poslije banketa", "Mornar koji je iznevjerio more", drama "Pet modernih `no` igara".
1953. - Maršal Josip Broz izabran za prvog predsjednika Jugoslavije.
1957. - Umro američki filmski glumac Hemfri Deforest Bogart, dobitnik nagrade "Oskar" 1951. za film "Afrička kraljica", koga je tek posmrtni mit potvrdio kao jednu od najvećih glumačkih ličosti u istoriji filma. Ostali filmovi: "Kazablanka", "Malteški soko", "Duboki san", "Blago Sijera Madre", "Rt Largo", "Imati i nemati", "Pobuna na Kejnu", "Bosonoga kontesa", "Časovi očaja", "Težak pad".
1969. - Lansiran sovjetski "Sojuz 4", dan kasnije "Sojuz 5", da bi potom prvi put u orbiti oko Zemlje dva vasionska broda s ljudskom posadom bila spojena.
1977. - Umro engleski državnik Robert Entoni Idn, premijer Velike Britanije od 1955. do 1957. Kao ministar za vezu s Društvom naroda prije Drugog svjetskog rata se zalagao za sankcije fašističkoj Italiji zbog napada na Etiopiju. Od 1935. do 1938. bio je šef diplomatije i zastupao je "politiku nemiješanja" u Španski građanski rat. Dao je ostavku kad je premijer Nevil Čembrlen potpisao Minhenski sporazum, kojim je Čehoslovačka prepuštena nacističkoj Njemačkoj. Ministar spoljnih poslova ponovo je bio od 1941. do 1945. i od 1951. do 1955. u vladama Vinstona Čerčila, poslije čijeg je povlačenja 1955. postao premijer i šef Konzervativne stranke. Podnio je ostavku u januaru 1957. zbog neuspjele britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat u oktobru 1956.
1977. - Umrla američka književnica francuskog porijekla Anais Nin, čiji su dnevnici remek-djelo samoanalize i zanimljivo svjedočanstvo o modernoj boemiji. Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike. Djela: romani "Požarne ljestve", "Kuća incesta", "Zavođenje Minotaura", "Djeca albatrosa", "Špijun u kući ljubavi", zbirka priča "Pod staklenim zvonom", priče "Venerina delta", "Ptičice", studije "D. H. Lorens", "Neprofesionalna studija", "Roman budućnosti".
1978. - Rođen Hadis Zubanović, jedan od najpoznatijih fudbalera FK Željezničar nakon samostalnosti Bosne i Hercegovine. Karijeru je počeo u FK Željezničar (1995-1999), za prvi tim je počeo igrati u sezoni 1995/1996. Željezničar napušta 1999. godine, kada potpisuje ugovor sa turskim Karabükspor (1999). Nakon pola sezone vraća se u Željezničar (1999-2001) gdje je ostao još dvije godine. Poslije je igrao za Istanbulspor (2002), FC Anzhi Makhachkala (2002), Velež Mostar (2003), Diba al-Hisn (2003-2004) da bi se opet vratio u Željezničar 2004. godine. Ubrzo je prešao u Poljsku gdje je igrao za Zagłębie Sosnowiec do 2007 godine.
Najupečatljiviji trenutak njegove karijere je gol postignut u 89. minuti za Željezničar protiv gradskog rivala Sarajeva, 5. juna 1998. godine. To je bio play-off u borbi za prvu šampionsku titulu u samostalnoj Bosni i Hercegovini. Navijači FK Željezničara uspomen na tu prvu posliejratnu titulu 05.06. zovu 'Zubandan'. Odigrao je 15 utakmica (4 gola) za mladu reprezentaciju Bosne i Hercegovine.
1986. - Vinisio Sereso preuzeo dužnost predsjednika Gvatemale kao prvi civilni šef te centralnoameričke države poslije 16 godina.
1988. - Umro ruski političar Georgij Maksimilijanovič Maljenkov, koji je 1953. na položaju premijera naslijedio preminulog Josifa Staljina. U februaru 1955. dao je ostavku i postao jedan od potpredsednika u vladi Nikolaja Bulganjina, a u junu 1957. je smijenjen s funkcije u vladi i isključen iz Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije SSSR pod optužbom da je učestvovao u zavjeri za obaranje Nikite Hruščova.
1990. - U napadima Azera ubijeno najmanje 20 jermenskih civila u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu.
1991. - U Tunisu ubijena tri bliska saradnika Jasera Arafata, uključujući Abu Ijada, jednog od osnivača Palestinske oslobodilačke organizacije, što je nanijelo ogromnu štetu PLO, jer je bilo očito da je atentator blizak vrhu te organizacije.
1992. - U okviru Vensovog plana za Krajinu u Jugoslaviju stigla prva grupa pripadnika UN. Kasnije je na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN raspoređeno oko 19.000 "plavih šljemova" u Kninskoj krajini, Lici, Kordunu, Baniji, zapadnoj Slavoniji i u Sremsko-baranjskoj oblasti. Misija UN je bila pristuna sve do operacije hrvatske policije i vojske uljeto 1995 kada je Krajina vraćena u ustavni poredak R Hrvatske.
1996. - Predsjednik Gvatemale Alvaro Arsu je, preuzimajući dužnost šefa države, apelovao na ljevičarske gerilce da otpočnu pregovore o okončanju građanskog rata koji je 35 godina potresao tu zemlju Srednje Amerike.
2007. - Britanski naučnici stvorili prvu rasu genetski modifikovanih kokošaka, čija jaja sadrže proteine koji mogu da se koriste u borbi protiv raka.
2012. - Umro Rauf Denktaš, advokat, političar i državnik, lider kiparskih Turaka.
