Konzumiranje vode sa javnih česmi u Tuzlanskom kantonu može biti opasno po zdravlje s obzirom da je ona bakteriološki ispravna na 9 od 33 testirana izvorišta
Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona je tokom godine izvršio uzorkovanje i laboratorijske analize vode javnih česama na području te regije naše zemlje, a analize su pokazale da je ona bakteriološki ispravna na njih tek devet.
Analiziran je kvalitet vode sa 33 javne česme, a uzeti su uzorci sa 11 u Tuzli, tri u Živinicama, četiri u Lukavcu, po dvije u Banovićima, Gradačcu, Gračanici, Srebreniku i Kalesiji te po jedna Teočaku, Čeliću, Doboj Istoku, Sapni i Kladnju.
Zdravstveno ispravne i neispravne javne česme
Kako je potvrđeno iz Zavoda za javno zdravstvo TK, zdravstveno ispravne vode su na javnim česmama u Tuzli i to Par Selo, Hum Miladije te Sumporna voda - Miladije.
Za konzumiranje se može koristiti voda i sa javne česme Kotornica (Živinice), Djedovača (Gornje Dubrave, Živinice), Majdan Modrac (Lukavac), Brodić (Donji Bistarac, Lukavac), Marinuša (Sapna) te Vitralj (Kladanj).
Zdravstveno neispravne vode su utvrđene na javnoj česmi Kiseljak – prirodna mineralna (Tuzla), Slavinovići (Tuzla), Lipa Mosnik (Tuzla), Ječmište (Tuzla), Obodnica Marinovići (Tuzla), Lipa Mihatovići (Tuzla), Dokanj (Tuzla) te Jurišička (Tuzla).
Neispravna voda je i na javnoj česmi Hajr Voda (Šerići, Živinice), Tito i Alija (Banovići), Karabašić H. Enveru Erax-Invest (Banovići), Kukuruzi (Mionica III, Gradačac), Tursun (Stjepan polje, Gračanica), Cerić Orahovica (Gračanica), Zrnić Ševko (Vida II, Gradačac), Barutni (Lukavac), Petrak (Lukavac), Avdina i Ajšina voda (Srebrenik) i Bukovik (Srebrenik).
Zdravstvena neispravnost vode je utvrđena i na javnoj česmi Terzikuša (Teočak), Kapavac (Čelić), Avdićkuša Klokotnica (Doboj-Istok), Hajr voda Edwin Rakovac (Kalesija) te Hajr Voda Majdančić Avdo (Kalesija).
-Voda u česmama koja je ocijenjena kao neispravna, 69 posto nije ispravna bakteriološki te devet posto fizičko-hemijski. Prisustvo koliformnih bakterija govori u prilog visokog rizika korištenja ovakvih voda za piće - upozorili su iz Zavoda za javno zdravstvo TK.
Posljedice po zdravlje
Ljekari apeluju na građane da ne koriste vodu sa izvora koja nisu ispitana. Kako naglašavaju, najčešći razlog neispravnosti vode je nedostatna dezinfekcija, odnosno neodržavanje vodnih objekata, zbog nepostojanja osoba koje bi bile zadužene za čišćenje i uspostavljanje sistema za hlorizaciju.
Koliformne bakterije koje se najčešće nađu tokom analiza govore u prilog visokog rizika korištenja ovakvih voda jer je ona fekalno zagađena.
Konzumiranje takve vode može donijeti posljedice po zdravlje u vidu gastroenterokolitisa, infekcije urinarnog trakta te gastritisa koji su praćeni prolivom, povraćanjem i visokom tjelesnom temperaturom. Korištenje neispravne vode za piće, dugoročne posljedice po zdravlje ne može ostaviti.
Građani koji konzumiraju vodu na tim lokalitetima su se kolonizirali na takav kvalitet vode, mada, svaka koja bakteriološki ili fizičko-hemijski nije ispravna proglašava se vodom koja nije za piće.
Zbog toga se uvijek preporučuje konzumiranje voda iz gradskih vodova koji su kontinuirano pod kontrolom odgovornih osoba, a javne česme samo u slučaju nužde jer one kao takve mogu služi za alternativni izvor vodosnabdijevanja u vremenu poplava, elementarnih nepogoda i slično.