Prema podacima Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje (HZMO) krajem oktobra mogućnost rada pola radnog vremena uz istodobno zadržavanje svoje penzije koristio je 33.061 penzioner, njihov broj je u porastu, a najviše prema spolu rade muškarci te čine većinu zaposlenih penzionera - 21.505.

Usporedbe radi, 2022. radilo je oko 23.000 korisnika penzije, podaci su Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje (HZPO).

Penzioneri se najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 5568. Slijedi prerađivačka industrija, stručne naučne i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo te prijevoz i skladištenje.

U HZPO-u ističu kako ne postoji zakonsko ograničenje do kada penzioneri mogu nastaviti raditi, a oni koji su stekli najmanje jednu godinu dodatnog staža, odnosno ako su radili dvije godine na pola radnog vremena, imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje penzije.

Duži ostanak u svijetu rada potiče se tako da se osiguranicima nakon propisane dobi za starosnu penziju i 35 godina staža polazni faktor za određivanje penzije povećava za 0,45 posto za svaki mjesec dužeg rada, a najviše za pet godina.

To znači da se penzija može uvećati za maksimalno 27 posto ako neko radi dodatnih pet godina do svoje 70. godine.

Među onima koji se zapošljavaju nakon penzije je i 6901 korisnik prijevremene penzije, čije se penzije penaliziraju zbog ranijeg odlaska iz svijeta rada pa su im penzije niže za 9,6 posto za četiri godine ranijeg odlaska u penziju, koliko je otprilike prosjek, odnosno 12 posto za punih pet godina. Uprkos tome broj korisnika prijevremene penzije raste.



Podaci HZPO-a pokazuju da je ove godine do oktobra 5032 osoba ostvarilo mogućnost prijevremenog penzionisanja. Ukupno je sada 212.669 korisnika prijevremene penzije koji u prosjeku imaju više staža od korisnika pune starosne penzije, ali i oko 55 eura nižu penziju od prosječne starosne.

Prosječna svota prijevremene starosne penzije za oktobar iznosila je 572,11 eura, dok je prosječna starosna penzija bila 627,92 eura.

Muškarci u prijevremenu penziju mogu otići s navršenih 60 godina života i 35 godina penzionog staža, a od 1. januara 2030. izjednačit će se uvjeti za žene i muškarce. Za žene još uvijek traje prijelazno razdoblje koje se svake godine povećava za tri mjeseca, pa će iduće godine uvjet za prijevremenu penziju za njih biti 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža.

Statistika HZPO-a pokazuje da građani to pravo u prosjeku ne iskorištavaju odmah po stjecanju uvjeta, već koju godinu dana kasnije, prenosi Hina.