Evropski lideri pozvali su u ponedjeljak na vanrednom sastanku u Parizu na povećanje izdvajanja za odbranu, ali su ostali podijeljeni oko slanja mirovnih snaga u Ukrajinu kako bi podržali implementaciju mogućeg mirovnog sporazuma.
Sastanak je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon što je američki predsjednik Donald Trump dogovorio bilateralne mirovne pregovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, isključujući evropske saveznike i Kijev. Pregovori bi trebali započeti u utorak u Saudijskoj Arabiji.
Evropski lideri ostali su zatečeni potezima Trumpove administracije u vezi s Ukrajinom, Rusijom i evropskom odbranom te su suočeni s realnošću budućnosti s manje američke zaštite. Shvatili su da će morati preuzeti veću odgovornost za sigurnost Ukrajine.
Britanski premijer Keir Starmer, koji je prije sastanka u Parizu izjavio da je spreman poslati mirovne snage u Ukrajinu, u ponedjeljak navečer rekao je da je potrebno američko sigurnosno jamstvo kako bi evropske zemlje poslale svoje vojnike u Ukrajinu. Također je naveo da je još rano govoriti o broju britanskih vojnika koji bi mogli biti poslani.
Slanje mirovnih snaga povećalo bi rizik od direktnog sukoba s Rusijom i predstavljalo bi dodatni teret za evropske vojske, čije su zalihe oružja značajno smanjene zbog naoružavanja Ukrajine i decenija relativnog mira. Postavlja se i pitanje kako bi pojedine evropske zemlje mogle finansirati takve misije.
Starmerov prijedlog o slanju mirovnih snaga izazvao je podjele među učesnicima sastanka u Parizu.
Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da bez pristanka Ukrajine ne može biti mirovnog sporazuma s Rusijom. Naglasio je i da se bez mirovnog sporazuma ne može razgovarati o njemačkom učešću u mirovnoj misiji u Ukrajini. Također je istakao da evropska budžetska pravila ne bi smjela spriječiti povećanje potrošnje za odbranu iznad dva posto BDP-a.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni također se usprotivila slanju mirovnih snaga u Ukrajinu, prema izvorima iz njenog ureda.
"Bilo je korisno danas razgovarati o raznim mogućnostima. Opcija koja predviđa slanje evropskih vojnika u Ukrajinu čini mi se najsloženijom i možda najmanje učinkovitom, te sam u tom smislu iznijela sumnje Italije", rekla je Meloni.
Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da je otvorena za razgovore o slanju vojnika i da Evropa mora povećati podršku Ukrajini te izdvajanja za vlastitu odbranu.
"Rusija sada, nažalost, prijeti cijeloj Evropi", rekla je Frederiksen.
