Najstarija njemačka stranka je na izborima prošla katastrofalno. Zašto?

Dan nakon izbora u njemačkoj saveznoj državi Hamburg, u sjedištu Socijaldemokratske partije (SPD) u Berlinu vladao je optimizam.

"Rezultat nas je nasmijao", rekla je kopredsjedavajuća stranke Saskia Esken.

SPD je osvojio 33,5 posto glasova u Hamburgu, što je duplo više nego na saveznim izborima održanim 23. februara, kada je ova stranka dobacila samo do 16,4 posto. To je bio najgori rezultat SPD-a na saveznim izborima od 1887. godine, kada se zvala Socijalistička radnička partija Njemačke. Izbori za Bundestag odrazili su višedecenijski opadajući trend stranke, navodi Deutsche Welle.

Udio SPD-a od 25,7 posto na posljednjim saveznim izborima u Njemačkoj 2021. sada se čini kao anomalija. Tada su istraživanja javnog mnjenja mjesecima stranku stavljale na oko 15 posto.

Iznenađujući povratak dogodio se zbog ključnih grešaka njenog glavnog rivala, Hrišćansko-demokratske partije (CDU) desnog centra. Oni iz redova SPD-a su to kasnije opisali ovako: "Mislili smo da smo pobijedili, ali samo su drugi izgubili".

Kako je najstarija, 160 godina stara njemačka politička partija, mogla da se nađe u ovakvoj situaciji? Kao jedna od dvije glavne njemačke partije, proizvela je uticajne njemačke kancelare, igrajući odlučujuću ulogu u oblikovanju 'Ostpolitike' i drugih prekretnica u poslijeratnoj Njemačkoj.

Februarski savezni izbori otkrivaju demografiju podrške SPD-u. Stranka je dobila najviše glasova, odnosno 20 posto, birača starijih od 60 godina, ali samo 12 posto mlađih od 18 do 34 godine.

Stranka je izgubila oko 1,7 miliona svojih birača od konzervativnih sindikalnih partija - Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU), kao i 720.000 od desničarske Alternative za Njemačku (AfD). Milion bivših glasača SPD-a prešlo je Ljevici i novoj stranci Sahre Vagenkneht (BSV).

Njemački glasači očigledno osjećaju da njihove brige oko posla i imigracije nisu shvaćene ozbiljno. U analizi instituta za istraživanje javnog mnjenja, samo 14 posto Nijemaca vjeruje da SPD može kompetentno da upravlja politikom azila i izbjeglica, dok 52 posto kaže da zanemaruje interese radnika.

Infratest-dimap istraživanje pokazuje da 55% ispitanika kaže da smatra da SPD više brine o nezaposlenima nego onima koji naporno rade i zarađuju malo novca.

"Ostavili smo utisak da su nam važniji oni koji ne rade, ili samo povremeno idu na posao, od onih koji rade. A to je pogubno za socijaldemokratsku partiju", rekao je dugogodišnji predsjednik SPD Zigmar Gabrijel na javnoj televiziji ARD poslije saveznih izbora.

Izborni rezultat je možda bio veoma šokantan za SPD, ali ipak nije bilo ostavki. Kopredsjedavajući stranke Lars Klingbel brzo je proširio svoju poziciju na vlasti i sada je takođe na čelu parlamentarne grupe stranke u Bundestagu.

Od izbora, mantra SPD-a je da se drži zajedno u sljedećoj fazi, u kojoj će vjerovatno ostati u vladi kao mlađi partner konzervativnoj uniji (CDU/CSU).

Međutim, dosta razočaranih članova SPD-a dovodi u pitanje vrijednost nove koalicije sa konzervativcima. To bi bio četvrti vladin savez SPD-a sa CDU/CSU od 2005. godine, a stranka je svaki put izlazila oslabljena.

Jedan od lidera SPD Klingbel obećava da će ojačati identitet stranke u narednim godinama kao "narodna partija lijevog centra". On kaže da će doći do "obnove programa, organizacije i kadrova".

Međutim, uspon krajnje desnice i nestabilna globalna politika znače da SPD nema vremena da se povuče i pregrupiše.

"Njemačka politika ima zadatak da ojača Evropu tokom ove istorijske faze. A za to je potrebna socijaldemokratija sposobna za akciju. Moramo uspjeti, moramo preuzeti odgovornost za ovu zemlju", rekao je Klingbel.

SPD decenijama preživljava iscrpljujuće sporove između svojih lijevih i konzervativnih krila. Mnogi partijski lideri su pali ili podnijeli ostavke, ogorčeni. Tek pod vođstvom Saskije Eskena i Larsa Klingbela i kancelara Olafa Šolca, stranka je uspjela da zbije redove.

Još od saveznih izbora, interne debate socijaldemokrata su intenzivirane. Lijevo krilo upozorava da se ne pravi previše ustupaka tokom koalicionih pregovora. Takvo upozorenje treba shvatiti ozbiljno - uostalom i sami članovi SPD-a na kraju glasaju o koalicionom sporazumu.

Postoje ključne razlike u mišljenju između CDU/CSU i SPD. Prije svega o tome kako pronaći milijarde sredstava potrebnih za njemačku vojsku i za renoviranje posrnule infrastrukture. Za SPD je od vitalnog značaja da ove investicije ne idu na račun socijalne potrošnje.

CDU/CSU će najvjerovatnije biti pod pritiskom. SPD treba da se pridruži koalicionoj vladi, pošto je isključio savez sa ekstremno desničarskom AfD.

To znači da delegacija SPD može da iznese prijedloge i poveća političku cijenu koalicije vlade. Na kraju krajeva, ako ne udovolje članovima svoje stranke, koji će na kraju glasati o koalicionom sporazumu, Saskia Esken i Lars Klingbel, uskoro će biti historija.