Odlazak mlade radne snage iz Bosne i Hercegovine postaje sve izraženiji problem koji ostavlja ozbiljne posljedice na tržište rada i ekonomiju zemlje. Sve veći broj mladih ljudi odlučuje se na odlazak u potrazi za boljim životnim prilikama, većim zaradama i stabilnijim uslovima rada u inostranstvu.
Deficit radne snage, uzrokovan stalnim odlivom mladih, dovodi do usporavanja ekonomskog razvoja zemlje. Politike koje bi trebale da motivišu ostanak stanovništa i natalitet veoma malo rade na tome.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za Hayat.ba je rekao da se itekako osjeti odlazak ljudi što rezultira manjkom radne snage na domaćem tržištu. Međutim, postoji nekoliko rješenja.
- Pokušavamo da ukažemo da se zakonska regulativa dopuni. Moramo iskoristiti domaći potencijal maksimalno. Prva stvar je da se donese zakon o posjedovanju i zapošljavanju, da se odvoje oni što aktivno traže posao od onih koji su na Zavodu za zapošljavanje samo zbog zdravstvenog osiguranja i drugih benefita. Kada budemo imali tu evidenciju onda trebamo napraviti kvalifikacije da bi se uskladila ta obrazovna struktura sa tržištem rada i potrebama kompanija. Napravljeno je već nešto po pitanju rada studenata. I to je bio jedan od naših prijedloga da se malo tržište rada stabilizira. Iza toga nam dolazi zapošljavanje stranaca tamo gdje naši neće da rade ili nema radnika. Tu su veliki problemi zbog kompleksnih i dugotrajnih procedura. Procedure nisu prilagođene vremenu u kojem smo danas. Niko na to nije obraćao pažnju. Danas je to itekako važan segment. Pokušavamo da utičemo na to da se te procedure ubrzaju kako bi se nadopunio nedostatak radnika – rekao nam je Smailbegović.
BiH se nalazi u demografskoj krizi. To pokazuju podaci istraživanja kako domaćih tako i međunarodnih organizacija. Pored toga što mnoštvo mladih odlazi iz naše države, u BiH se rađa mali broj djece. O tome kakva je demografska slika naše države, govorio nam je Amer Osmić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
- Mi kada gledamo demografsku sliku to možemo približiti na način da kažemo kroz rečenicu: Ta slika je da nas se malo rađa, previše umire, mnogo odlazi, a skoro niko ne dolazi u BiH. Kada je natalitet u pitanju jedan pokazatelj bi trebao da alarmira one koji mogu utjecati kako bi usporili ove trendove. 1991. godine smo imali oko 67.000 rođene djece, a od 2013. godine prosječan broj rođene djece je od 23.000 - 25.000. Samo u tom segmentu gubimo svake godine 40.000 stanovnika. Dobijamo jasnu sliku da nam je u školama i fakultetima za jednu trećinu manje učenika od 2013. do 2023. Ne znam da se to igdje desilo u svijetu. To je katastrofalno za našu ekonomiju i mogućnost ekonomskog rasta – rekao je Amer Osmić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, u našoj emisiji '7PLUS'.
Ono što se također ne smije zanemariti jeste činjenica da se na zavodima za zapošljavanje nalazi sve starija radna snaga, što dodatno stvara problem zadovoljenja potreba na tržištu rada. Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja nalaze se čak 328.674 osobe. Mnoge oblasti imaju ozbiljnih problema s pronalaskom radne snage.
- Što se tiče nedostatka radne snage, građevina je najpogođenija. Mislim da tu nedostaje najviše radne snage. Najviše su pogođena zanimanja gdje imate teške fizičke poslove, poslove opasne za zdravlje. Također, u ugostiteljstvu je značajan nedostatak radne snage. Mislim da su to tri ključne oblasti gdje nedostaje najviše radnika – navodi Smailbegović za Hayat.ba.
Da se u ovom trenutku sprovede popis stanovništva u BiH pokazao bi, kako kaže Osmić, da se broj radnika sa brojem penzionera izjednačio. Dodaje da u našoj državi najčešće ostaje stanovništvo bez fakultetskog obrazovanja.
- Pokazao bi to šta sam već rekao. Da smo izjednačili broj radnika sa brojem penzionera. Taj odnos u periodu prije agresije bio je 1:3. Danas imamo da na jednog penzionera dolazi jedan radnik što je veoma izazovno za ekonomiju. Ono stanovništvo koje češće ostaje u BiH nema adekvatan nivo obrazovanja odnosno univerzitetsko obrazovanje. Kada je riječ o demografskom kretanju stanovništava, popis bi pokazao da ćemo za pedesetak godina doći do cifre 1.5 miliona stanovnika – kaže Osmić.
Ljudi odlaze zbog situacije u kojoj je BiH, zbog neperspektivnosti, mišljenja je Smailbegović. Dok veliki broj radnika iz Bosne i Hercegovine odlazi na rad u inostranstvo, nama dolaze drugi. U prošloj godini izdato je 2.449 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, dok za ovu godinu kvota iznosi 6.073 dozvole.
- Oni ovdje dugoročno ne vide perspektivu za sebe i svoju djecu, da će imati kvalitetno obrazovanje, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu za porodicu, da će imati penziju od koje će moći da žive kada za to dođe vrijeme. Jednostavno se odlučuju da idu vani. Naravno, tu je i visina plate. Što se tiče standarda u BiH, tržište je tu nešto uradilo. Napravilo je neke pomake. Međutim, to nije dovoljno. Treba se osloboditi dio prostora da se mogu povećati plate. U takvoj situaciji kada imate neuravnoteženu ponudu i potražnju onda su ljudi u situaciji da biraju poslove. To je ono što se danas dešava. Izaberu lakše poslove, tamo gdje nema rada u smjenama, nema rada vikendom, gdje nisu opasni poslovi i slično, a drugi dio poslova ostaje nepokriven. To je prostor gdje se zapošljavaju stranci – govori nam Smailbegović.
Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja 31. jula 2024. zabilježene su 328.674 nezaposlene osobe, što je povećanje za 3106 osoba u odnosu na prethodni mjesec. Od ukupnog broja nezaposlenih, 59,28% čine žene, što dodatno naglašava problem rodne neravnoteže na tržištu rada. U uporedbi s istim periodom prošle godine, nezaposlenost u BiH smanjena je za 6,22% ili za 21.787 osoba. Međutim, situacija se razlikuje između entiteta – dok je nezaposlenost smanjena u RS-u za 338 osoba (0,6%) i u Distriktu Brčko BiH za 69 osoba (0,58%), u FBiH je zabilježen porast od 3513 osoba (1,36%).
