Bosanski stećci koji se nalaze širom naše domovine nažalost slabu se čuvaju. Zbog toga se nerijetko desi da se neki od njih premjesti sa originalne lokacije tamo gdje ne pripda.
Takav posljednji slučaj se dogodio sa nekropolom stećaka Orah u Blagaju kod Mostara. Iz Fondacija “Čuvari baštine – Bassania” su istakli kako se ovo desilo 25. januara bez potrebnih zakonskih i stručnih procedura.
-Naime, nedavno smo dobili nove informacije i fotografije od NVO “Eko dvogled” iz južnog Mostara, organizacije koja se već sedam godina bori protiv nametnute trase autoceste kroz bašte Blagaja. Nažalost, sudski proces koji se vodi po ovom pitanju još uvijek nije okončan, a predmet je još na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine od 2022. godine.
Osim toga, saznali smo i da su Autoceste Federacije BiH angažovale kompaniju za premještanje nekropole, koja je, bez ikakvih prethodnih arheoloških iskopavanja i sa nesrećom pri transportu, dislocirana na 1 km udaljenu lokaciju od originalne. Ovaj postupak je, prema informacijama kojima raspolažemo, dobio stručnu podršku od strane Federalnog zavoda za zaštitu spomenika i Katedre za arheologiju Sveučilišta u Mostaru.
Na terenu smo uočili da je jedan stećak oštećen tokom transporta, a nismo primijetili nikakva arheološka iskopavanja na originalnoj lokaciji, niti je postavljena informativna tabla o dislokaciji.
Ove informacije nas upućuju na nekoliko ozbiljnih pitanja koja traže odgovore:
1.Kako su Autoceste Federacije BiH, na čijem je čelu direktor Denis Lasić, mogle donijeti odluku o dislokaciji nekropole, iako sudski proces vezan za trasu još uvijek nije završen i nije donesena konačna sudska odluka?
2.Kako je Federalni zavod za zaštitu spomenika (direktor Robert Stergar) dozvolio da se proces dislokacije provede bez sudske odluke i kako je dozvolio da se pri transportu polomi stećak? Zašto javnost nije obaviještena o cijelom procesu i kojim kriterijima je odabrana nova lokacija?
3.Da li je Katedra za arheologiju Sveučilišta u Mostaru (pročelnik dr. Tino Tomas) izvršila stručnu pripremu te iskop zemnih ostataka i artefakata? Gdje su smješteni ovi nalazi i da li je su arheološka iskopavanja konzervirana i zaštićena?
Na kraju, želimo podsjetiti sve relevantne institucije i društvo u cjelini da stećci ne pripadaju samo Autocestama, Zavodima, muzejima ili arheolozima. Stećci su neprocjenjivo naslijeđe koje pripada cijelom narodu Bosne i Hercegovine.
Fondacija “Čuvari baštine – Bassania” nastavit će pratiti slučaj dislokacije ove nekropole, kao i svih drugih pokušaja ugrožavanja naše kulturne baštine – navode iz Fondacije.
