Rano otkrivanje demencije je ključno, ali često teško. Studija sprovedena 2018. u SAD pokazala je da skoro 60 odsto starijih ljudi sa vjerovatnom demencijom nisu bili dijagnostifikovani ili nisu bili svjesni bolesti. Neurolog dr. Ričard Restak otkriva kako jednostavnim nizom pitanja identifikuje rane znake demencije.
Demencija zapravo znači pad mentalne funkcije. S tim u vezi, najčešće pominjani problemi su problemi sa pamćenjem, ali poremećaji se tiču i koncentracije, ravnoteže, sposobnosti povezivanja činjenica, razmišljanja i brojanja. Demencija se najčešće dijagnostikuje kod osoba starijih od 85 godina, ali mogu da obole i stariji od 60 godina.
Prepoznavanje ranih znakova demencije može da bude teško, ali neurolog dr. Ričard Restak nudi dva pitanja koja mogu da pomognu da se otkrije vjerovatan početak Alchajmerove ili druge neurološke bolesti. Prema riječima ljekara, odrasli obično imaju redovno i predvidljivo ponašanje, a promjene u ovom obrascu mogu da se pojave u ranim fazama demencije mnogo češće nego problemi sa pamćenjem.
Prvo pitanje se tiče promjena u svakodnevnom ponašanju i problema sa pamćenjem. Dr. Restak ističe da je "dramatično ili devijantno ponašanje uvijek sumnjivo". Tim prije, s obzirom na to da svako od nas ima razvijen sistem ponašanja koji naši najmiliji dobro poznaju. Zbog toga će im bilo kakve promjene biti posebno uznemirujuće jer ih ljudi sa demencijom mogu da budu potpuno nesvjesni.
Drugo pitanje postavlja pitanje da li promjena ponašanja ometa svakodnevni život, posebno odnose sa drugima. Ponavljajući i pretjerani emocionalni izlivi, poput vrištanja ili agresivnog ponašanja, generalno su rijetki, ali mogu da budu česti i ozbiljni kod osoba sa demencijom.
