Postoje običaj i vrijednosti koje su poput nekog drevnog sjećanja dio našeg genetskog koda. Takvo je i gostoprimstvo, ta umjetnost duše gdje se u svakom naumu i svakom pokretu isčitava poštovanje prema gostu.
Gostoprimstvo progovara onome što su stari Grci nazivali etos našeg življenja, a o profinjenoj kulturi gostoprimstva razgovarali smo sa doktoricom Nirhom Efendić u emisiji "Raskoš baštine".
"Ono kako se ponašamo emanira naš duh. Ako prihvatate ljude da vam dolaze i razumijevate dobronamirno, vi i taj mentalni sklop nosite u svojoj glavi. Ako je neko pak došao iz drugih razloga, a vi niste to mogli da vidite, onda to sasvim sigurno takav kod ne nosite u svom mentalnom sklopu, pa niste mogli mi predvidjeti. Ali hajmo se vratiti na ovaj ljepši dio. Naravno, svako se voli lijepo osjećati. Vi kao domaćin volite to osjećanje lijepog pružiti svome gostu koji vam je ukazao čast dolaska. Tako da se oko gosta valja potruditi. Lijepa riječ na prvom mjestu, srdačan doček također" - savjetuje Efendić.
Ističe da je tu i mnogo drugih detalja koji bez riječi svjedoče o vašoj iskrenoj namjeri da gosta najljepše dočekate i ugostite, da se on tu lijepo dočeka.
"Svaki put kad pohodite nekoga postoji jedna neizvjesnost kako ćete biti prihvaćeni, možda bojazan, da ga nećte uzbihuzuriti, da ne dolazite u neki zao čas. Bez obzira što dolazite sa najljepšim namjerama.Zato je odgovornost na domaćinu da ukoliko postoji neka mala neugoda, da je nekako sakrije, da učini sve, da mu taj koji je došao bude lijepo ugošten i da se lijepo osjeća. Naravno, u tom poklanjanju lijepog osjećanja i sami ćete se lijepo osjećati jer je energija davanja uvijek jednako lijepa energiji primanja, odnosno i ako se daje. Ne možete nekoga ni naružiti, da se sami ne nasakirate, a također ne možete nekome lijepo riječ ni progovoriti, a da se vi sami ne osjećate lijepo. Kako čovjek misli i tako i zrači" - govori profesorica.
