Njemačka uoči izbora se suočava s hibridnim napadima, obavještajci i političari zabrinuti

Dezinformacije, manipulacije, sabotaže – lista hibridnih napada u Njemačkoj pred izbore postaje sve duža. Obavještajne službe i političari upozoravaju na povećanu opasnost. No poznat je samo vrh ledenog brijega.

Za obavještajne službe i političare ovo su dani puni napetosti i brige.

- Očigledno imamo problem s dezinformacijama i sabotažnim akcijama - kaže Konstantin von Notz u intervjuu za DW, nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj koji se održavaju 23. februara.

- Svakog drugog dana viđamo dronove iznad Njemačke, uključujući i vojne dronove. To je ozbiljan problem.

Ovaj političar iz stranke Zeleni je predsjednik Parlamentarnog kontrolnog odbora (PKGr) – institucije koja po nalogu parlamenta nadgleda obavještajne službe.

Pored dronova i sumnjivih kvarova na infrastrukturi primijećeni su i drugi navodni akti sabotaže. Nedavno su auspusi na 270 automobila bili začepljeni građevinskom tzv. pur-pjenom.

Počinioci su na automobile zalijepili naljepnice koje su čin pripisivale ekološkim aktivistima, vjerovatno sa ciljem da naude Zelenima. Prema obavještajnim izvorima, počinioci su za ovaj čin primili novac iz Rusije.

- Ko podržava Ukrajinu, dolazi na metu Kremlja i njegovih sluga - izjavila je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, reagujući na sabotažu.

Osim Rusije njemačke vlasti na oku imaju i Kinu, Sjevernu Koreju i Iran.

- Vidimo mnogo špijunskih aktivnosti, ali glavni cilj Rusije je utjecaj na ove izbore. Primjećujemo da podržavaju stranke poput Alternative za Njemačku (AfD) - kaže von Notz.

Prva velika dezinformacijska kampanja u Njemačkoj identificirana je pod nazivom Doppelgänger (dvojnik). Počela je 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon ruskog napada na Ukrajinu. Tada su kreirane lažne internetske stranice koje su imitirale ugledne medije, preko kojih su plasirane izmišljene vijesti. Cilj je bio diskreditacija vlada u Francuskoj, SAD-u, Njemačkoj i Poljskoj.

U međuvremenu su se pojavile nove kampanje sa sličnim metodama: lažne informacije se šire internetom preko lažnih naloga na društvenim mrežama, a zatim ih korisnici brzo dijele i komentiraju.

- Čim lažne ili obmanjujuće informacije počnu kružiti, te se lažne internetske stranice brišu, ali dezinformacije ostaju. Modificirane verzije i dalje se šire na internetu godinama kasnije - navodi njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

U posljednje vrijeme sve češće se upozorava na tzv. "internetske stranice spavača". Do sada je identificirano više od 100 pseudo-novinskih portala koji funkcioniraju po istom principu.

- Te stranice su kreirane kao kulisa i često su ispunjene sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom - objašnjava Ralf Beste, dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova, zadužen za kulturu i društvo.

Na ovim inicijalno neaktivnim portalima, s imenima poput "Narrativ" ili "Berliner Aktuelle Nachrichten", u određenom trenutku objavljuju se izmišljene priče koje se zatim preko društvenih mreža i influencera brzo šire.

- Moramo pretpostaviti da su ove stranice unaprijed pripremljene da bi se aktivirale uoči izbora za Bundestag - upozorava Beste.

Osim toga, primijećen je još jedan obrazac - "Overload" (preopterećenje). Službe i organizacije koje se bore protiv širenja dezinformacija zasipaju se zahtjevima i nalozima za provjeru informacija.

- To su napadi koji imaju za cilj preopterećenje onih koji provjeravaju činjenice - kažu u Ministarstvu vanjskih poslova.

- Kroz takve kampanje manipulira se javnim diskursom i napadaju demokratski procesi, poput izbora - pojašnjava von Notz.

- Ovo što sada vidimo samo je vrh ledenog brijega.

Ovakve metode nisu nove. Još prije prošlih izbora za Bundestag u izvještaju Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka navedeno je da "neke države, posebno Ruska Federacija, koriste svoje medijske kanale, uključujući društvene mreže, kako bi na pristrastan i često diskreditujući način prikazale određene stranke i političare".

Međutim, do sada je malo toga učinjeno da se problem riješi.

- Kasnimo - priznaje von Notz.

- U posljednje tri i po godine mnogo smo o tome raspravljali, ali nismo dovoljno učinili.

U Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji njemačke vlade, usvojenoj 2023. godine, borba protiv dezinformacija prvi put je definirana kao ključni cilj. Također je osnovana Centralna jedinica za otkrivanje strane manipulacije informacijama (ZEAM) pri Ministarstvu unutrašnjih poslova. ZEAM je zadužen za zaštitu parlamentarnih izbora od hibridnih prijetnji i dezinformacija.

- Postupajte smireno - kažu u Ministarstvu vanjskih poslova.

Nadležne institucije pomno prate društvene mreže, ali se ne uključuju dok god se lažne informacije smatraju samo sporednima, bez većeg učinka - kako ne bi same doprinijele širenju tih štetnih narativa. Tek kada se neka kampanja proširi tako da može nanijeti ozbiljnu štetu, slijedi reakcija.

- Druge zemlje su u tome ispred nas - tvrdi von Notz.

- Nama je potrebna agencija poput one u Švedskoj- sa stručnjacima koji aktivno prate i prepoznaju dezinformacije i rade na njihovom suzbijanju.

Njemačka je na udaru na različite načine.

- Moramo ojačati naše obavještajne službe kako bismo se bolje borili protiv dezinformacija - smatra von Notz.

Međutim, političari sporo mijenjaju pristup.

- Najveći izazov nije prepoznavanje dezinformacija, već način na koji se s njima nosimo - kažu izvori iz obavještajnih krugova.

U doba nacističkog režima i u komunističkom DDR-u vlasti su često samovoljno djelovale protiv političkih neistomišljenika. Kao rezultat toga, dakle zbog njemačke prošlosti, njemačke obavještajne službe danas imaju daleko manje ovlasti nego slične službe u drugim zemljama.

Za razliku od drugih država, Njemačka nema tajne službe koje proaktivno špijuniraju i brzo dijele informacije s drugim institucijama. U Njemačkoj postoje „samo" obavještajne službe, koje samo smiju prikupljati informacije, ali čak i pri njihovoj razmjeni moraju poštovati stroge zakonske restrikcije.

- Zbog historijskog iskustva građani Njemačke su zaštićeni od previše moćne države - kaže jedan insajder.

- Ali u usporedbi s našim partnerima, mi smo tigar od papira. Trebali smo već od 24. februara 2022. (dana kada je Rusija napala Ukrajinu) temeljno promijeniti naš pristup ovom pitanju."

Nakon ovih saveznih parlamentarnih izbora moguće su nove zakonodavne inicijative za povećanje ovlasti obavještajnih službi.