Srbija ni prošle, 2023. godine nije postigla obuhvat vakcinacijom MMR vakcinom protiv malih boginja, zauški i rubele od 95 posto, koliko je dovoljno da bi se izbjegla epidemija. Obuhvat je za svega par procenata veći u odnosu na 2022. godinu.

Najnoviji podaci Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" pokazuje da je u toku prošle godine postignuti obuhvat MMR vakcinom u drugoj godini života iznosio 84,5 posto, a prije upisa u prvi razred osnovne škole 91 posto, što je nedovoljno.

- Ciljne vrijednosti obuhvata treba da iznose 95 posto, kako bi se spriječila cirkulacija uzročnika u populaciji i obolijevanje - navodi se u izvještaju "Batuta" o epidemiološkom nadzoru nad malim boginjama.

Morbile još ne jenjavaju u Srbiji. U posljednjih 7 dana morbile su potvrđene kod još 8 osoba u našoj zemlji, i svi su iz Beograda, pokazuje najnoviji izvještaj Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut". Po njemu, od početka godine a zaključno sa 2. junom male boginje su dijagnostikovane kod ukupno 114 osoba.

U Srbiji su i dalje na snazi pooštrene mjere epidemiološkog nadzora, koje traju od 7. februara, a tako će biti sve do isteka perioda dvostruke inkubacije nakon posljednjeg registrovanog slučaja malih boginja.

Najniže vrijednosti obuhvata MMR vakcinom, registrovane su u Srbiji tokom 2020. i 2021. godine u posljednjih 20 godina.

Obuhvat ovom vakcinom u drugoj godini života u 2020. godini iznosio je 78,1 posto, a u 2021. godini svega 74,8 posto. U 2022. godini bio je nešto viši, 81,3 posto.

Inače, broj vakcinisanih MMR vakcinom bio je i više nego zadovoljavajući do 2013. godine, a onda je 2014. godine rapidno opao. Procenat od više od 90 posto vakcinisanih prešli su poslije toga samo 2018. godine, ali su se opet vratili unazad.

Procenat vakcinisanih MMR vakcinom

2005. - 96 posto
2006. - 96 posto
2007. - 97 posto
2008. - 96 posto
2009. - 96 posto
2010. - 96 posto
2011. - 97 posto
2012. - 90 posto
2013. - 93 posto
2014. - 86 posto
2015. - 84 posto
2016. - 81 posto
2017. - 85,2 posto
2018. - 93,4 posto
2019. - 88 posto
2020. - 78 posto
2021. - 74,8 posto
2022. - 81,3 posto
2023. - 84,5 posto

Zbog pada kolektivnog imuniteta došlo je do epidemijskog javljanja morbila (nakon 20 godina najveća epidemija u Srbiji sa smrtnim ishodima), koje je tokom 2018. godine uticalo na povećanje vrijednosti obuhvata u ciljnim grupama u odnosu na 2017. godinu, ali ne i u propuštenim godištima prema Kalendaru.

Primarijus doktor Slavica Maris, specijalista epidemiologije i načelnica Jedinice za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti u Gradskom zavodu za javno zdravlje u Beogradu rekla je za "Blic" da je ovogodišnje epidemijsko javljanje malih boginja uticalo na to da se u Beogradu poveća malo broj vakcinisanih.

Vakcinacija djece

- Zaista je sad veće interesovanje. Ljudi kao da čekaju, pa čim se pojavi neka epidemija od neke zarazne bolesti za koje postoji vakcina, zavlada veće interesovanje, pritom, ne pričam samo o obaveznoj imunizaciji djece. Prije razgovora sa vama, imala sam upit gdje mogu odrasle osobe koje nisu zdravstveni radnici i ne pripadaju kategorijama za obaveznu imunizaciju, gdje mogu da se vakcinišu. Tako da, zaista vlada veće interesovanje i ovakve situacije nalažu i dodatne revizije kartoteka u domovima zdravlja za djecu, koja nisu vakcinisana, i pozivaju se roditelji da im se to naknadno uradi - objasnila je dr Maris.

Prema njenim riječima, sve je ovo posledica, malog, nedovoljnog obuhvata vakcinacijom, tokom trajanja pandemije kovida.

- Jer, svake godine kada imamo djecu koja se nisu vakcinisala, taj broj se skuplja iz godine u godinu, i onda u nekom trenutku imamo jako veliki broj djece koja su osjetljiva na ovaj virus, a to je, upravo, okidač kada on lako pronalazi put i dovodi do epidemijskog širenja infekcije. Smanjenje obuhvata imunizacijom nije samo zabilježeno u Srbiji, već i u drugim zemljama širom svijeta.

Na sreću, otkriva sagovornica, u toku 2023. godine, obuhvat vakcinacijom MMR vakcinom malo je poboljšan. Obuhvat prvom dozom koja se daje u drugoj godini života iznosi 88 posto, a druge, pred polazak u školu, oko 86 posto.

- Imamo izvjesno povećanje ali je sve to nedovoljno u odnosu na očekivani obuhvat koji treba da bude minimum 95 posto - napominje prim. dr Maris.

Revizija vakcinalne kartoteke i supervizorske posjete

Kako bi se preduprijedila epidemija malih boginja, tokom 2022. godine su su obavljane i revizije vakcinalne kartoteke u službama za zdravstvenu zaštitu djece i omladine, nevakcinisana djeca su pozivana, a svaki kontrolni pregled nakon završenog liječenja korišten je za vakcinaciju djece koja su propuštena da budu vakcinisana po Kalendaru, shodno okolnostima u aktuelnoj epidemiološkoj situaciji kovida 19.

To se radilo i ove sezone s obzirom na to da smo se opet suočili sa epidemijom malih boginja.

Prethodne 2023. godine registrovano je 50 slučajeva morbila u našoj zemlji, od kojih je većina, čak 94 posto bila nevakcinisana, a po posljednjem izvještaju Instituta "Batut" od početka ove godine morbile su potvrđene kod 114 osoba.

Podsjetimo, u poslednjoj epidemiji malih boginja u Srbiji, tokom 2017. i 2018. godine registrovano je oko 5800 oboljelih, od kojih je 93 posto bilo nevakcinisano, nepotpuno vakcinisano ili sa nepoznatim vakcinalnim statusom. Jedna trećina oboljelih bila je hospitalizovana zbog težine kliničke slike praćene komplikacijama. U ovoj epidemiji registrovano je 15 smrtnih ishoda među kojima je bilo četvoro djece mlađe od pet godina.
Vakcinacija protiv malih boginja počela 1971. godine

Vakcinacija u Srbiji protiv malih boginja počela je 1971. godine primjenom monovaljentne vakcine. 1981. godine počela je primjena kombinovane vakcine protiv malih boginja i zauški, dok je MMR vakcina (protiv malih boginja, zauški i rubele) počela da se primenjuje od 1994. godine.

Ona se prima u 13. ili 14. mjesecu života.

Istovremeno, od 1994. godine započelo je davanje druge doze MMR vakcine, najprije u dvanaestoj, a od 2006. godine u sedmoj godini života, s obzirom na to da oko 5 posto osoba vakcinisanih samo jednom dozom vakcine ne razvije imunitet protiv malih boginja.