Na svjetskim su berzama cijene dionica prošle sedmice oštro pale, nakon višesedmičnog rasta, a pod najvećim je pritiskom bio tehnološki sektor, koji je posljednjih godina predvodio po rastu na tržištu.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice je pao 2.9 posto, na 40.345 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4.3 posto, na 5.408 bodova, a Nasdaq indeks 5.8 posto, na 16.690 bodova.

Najveći sedmični gubitak S&P 500 i Nasdaq indeksa u više od godinu i pol dana ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor. Cijene dionica u tom sektoru posljednjih sedmica znatno osciliraju jer ulagači nisu sigurni da još ima prostora za njihov rast, s obzirom da je taj sektor prevodio po rastu još od korona krize.

Smanjenje kamatnih stopa

Svi posljednji podaci pokazuju da inflacija u SAD-u slabi, a slabi i tržište rada, dok rast privrede usporava. Zbog toga se američkoj centralnoj banci otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa, što bi trebalo potaknuti rast privrede.

U takvim okolnostima dio ulagača počeo se povlačiti iz tehnološkog sektora i ulagati u druge koji bi trebali imati koristi od ubrzanja rasta privrede. Zbog toga su prošle sedmice su znatno pale cijene dionica najvećih tehnoloških kompanija, tzv. ‘sedam veličanstvenih’ – Microsofta, Applea, Nvidie, Alphabeta, Amazon.coma, Tesle i Meta Platformsa.

Kretanja na tržištu uveliko ovise i o špekulacijama u vezi smanjenja kamata. Nakon izjava niza čelnika Feda, gotovo je sigurno da će centralna banka već na sjednici u septembru smanjiti kamatne stope. Pitanje je samo za koliko.

Pad europskih berzi

Većina analitičara očekuje smanjenje kamata za 0.25 postotnih bodova, no ima i onih koji očekuju rez za oštrijih 0.50 postotnih bodova. I na europskim su berzama cijene dionica prošle sedmice pale. Stoxx 600 indeks vodećih europskih dionica potonuo je 2,5 posto, pa je skliznuo s rekordnih razina.

Pritom je londonski FTSE indeks pao 2.3 posto, na 8.181 bod, dok je frankfurtski DAX potonuo 3.2 posto, na 18.301 bod, a pariški CAC 3.6 posto, na 7.352 boda.