Naučnici iz različitih dijelova svijeta sve su više zabrinuti zbog fenomena koji je sve češći u okeanima: prisutnosti kokaina u morskim psima. Ovaj problem ugrožava zdravlje i ponašanje ovih životinja, što se posebno bilježi u vodama Atlantika.

Kontaminacija droge u tijelima morskih pasa proučavana je u raznim zemljama, poput SAD-a i Brazila. Morski biolog Tom Hird dokumentirao je ovu situaciju u televizijskoj emisiji Sedmica morskih pasa „Discovery Channela“, gdje je izvijestio da otpad iz kokainskih laboratorija unosi velike količine ovog narkotika u morsko stanište Floride.

Florida, strateška regija zbog blizine Meksičkog zaljeva, postala je žarište trgovine drogom. Trgovci drogom često bacaju bale kokaina u more kako bi izbjegli obalnu stražu, zbog čega te tvari završavaju u oceanima. Stoga su Hird i njegov tim odlučili istražiti.

Tokom istraživanja na Florida Keysu, naučnici su primijetili neobično ponašanje morskih pasa. Morski pas čekićar, koji ima tendenciju izbjegavati ljude, nepravilno je prilazio roniocima, naginjući se na jednu stranu dok je plivao. Tigrasti morski pas je viđen kako pliva u krugovima, fokusiran na nepostojeći objekt.

Kako bi bolje razumjeli ove učinke, proveli su dodatne eksperimente, bacajući lažne bale kokaina u vodu pored lažnih labudova: nekoliko morskih pasa ignoriralo je labudove i krenulo prema balama. Ove su vrste navikle jesti riblje otpatke koje im bace iz čamaca.

Ali kontaminacija nije ograničena na vode Floride. Na obali Rio de Janeira, studija Instituta Oswaldo Cruz (IOC/Fiocruz) otkrila je kokain u 13 morskih pasa, a od njih je 12 također imalo benzoilekgonin, metabolit kokaina, što ukazuje na direktnu kontaminaciju vode, a ne potječe iz ljudskog metabolizma (kao što je urin).

Naučnici vjeruju da postoji nekoliko načina na koje kokain dolazi do riba: otpad od konzumenata, otpad od trgovaca drogom i ilegalnih laboratorija koji kokain izlijevaju u kanalizacijske cijevi. Tako je morski biolog Samuel Aguirre objasnio da morski psi na atlantskoj obali imaju velike količine kokaina u mišićnom tkivu i jetri.

Daniel D. Snow, profesor u Nebraska Water Centeru, upozorava da morski psi možda neće metabolizirati kokain tako brzo kao ljudi, što bi moglo poremetiti njihov endokrini i hormonalni sistem. Bilo koja biološki aktivna hemikalija može uzrokovati stres kod riba, čineći ih osjetljivijima na bolesti, te mogu postati agresivnije ili promijeniti svoje ponašanje.

Bioakumulacija kokaina kroz prehrambeni lanac također predstavlja značajan rizik. Morski psi mogu unijeti drogu kroz svoje škrge ili konzumiranjem kontaminiranog plijena. Ovo nakupljanje može objasniti zašto morski psi pokazuju više razine kokaina u usporedbi s drugim vodenim organizmima.