Poslovni izgledi Njemačke zadržali su se na najnižem nivou od februara, naglašavajući mračnu situaciju koja je ponovo zahvatila najveću evropsku ekonomiju nakon što je izostao oporavak na početku godine, objavio je Bloomberg nakon što je indeks poslovne klime instituta IFO pao na 86,8 u augustu s revidiranih 87 prethodnog mjeseca. Barometar trenutnih uslova također je pao.

"Njemačka ekonomija sve više zapada u krizu", rekao je u ponedjeljak predsjednik IFO-a Clemens Fuest. Napomenuo je da su se očekivanja pogoršala i u proizvodnji i u uslugama. Prema njegovim ocjenama ekonomija je neko vrijeme zapela u stagnaciji, a situacija se pogoršava, što potvrđuju i podaci.

Optimizam da će se Njemačka 2024. oporaviti nakon dvije godine gotovo nultog rasta izblijedio je jer se očekivani skok potrošnje nije ostvario, a industrijski sektor i dalje ima problema. Bruto domaći proizvod neočekivano je pao za 0,1 posto u drugom tromjesečju, dok je S&P-ov indeks globalnih menadžera nabave ostao ispod razine 50, koja dijeli ekspanziju od kontrakcije, drugi mjesec u kolovozu.

Sumorno raspoloženje odrazilo se i na indeks povjerenja ulagača instituta ZEW, koji je skliznuo na najniži nivo od januara. Bundesbank, kako piše Bloomberg, upozorava na nastavak slabosti u proizvodnji dok se industrijska poduzeća snalaze u teškom konkurentskom okruženju.

Jedan od sektora koji je zahvatila kriza u Njemačkoj je građevinski pa se procjenjuje da bi se kriza u tom sektoru koja je već aktualna i u Austriji i Italiji, mogla preliti i na Hrvatsku. Procjene iz sektora da se kriza može očekivati tek u nekom srednjoročnom razdoblju potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je obim građevinskih radova u junu, prema kalendarski prilagođenim indeksima, bio 12,8 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine, a za 1,3 posto manji u odnosu na maj ove godine. Podaci DZS-a pokazuju da je u junu obim radova izvedenih na zgradama bio veći za 18,6 posto u odnosu na juni prošle godine, a obim radova na ostalim građevinama za 2,8 posto. U odnosu na maj, obim građevinskih radova na zgradama je manji 1,1 posto, a na ostalim građevinama dva posto.

Šta ovo znači za BiH?

Naime, kako su rekli ekonomisti u razgovoru za Nezavisne novine, zbog događanja u Njemačkoj, u BiH je došlo do zatvaranja tvornica u određenim privrednim sektorima, kao i do gubitka radnih mjesta, ali i do stagnacije rasta plaća.

Ekonomist Admir Čavalić ističe u razgovoru da će se ova situacija s njemačkom ekonomijom najviše odraziti na bh. izvoznike koji su najviše vezani za njemačko tržište.

"Važno je naglasiti da mi ne možemo učiniti ništa osim unaprijediti naše poslovno okruženje kako bismo olakšali privrednicima da se brže prilagode novim okolnostima", rekao je Čavalić i dodao da jedino što BiH može učiniti je pratiti situaciju, jer, kako kaže, BiH je svojevrsni ekonomski satelit EU, a prije svega Njemačke, te kao takva domaća ekonomija izravno ovisi o ekonomskim kretanjima u Njemačkoj.

"Stagnacija njemačke ekonomije traje od sredine prošle godine, a kod nas se to očituje na način da je došlo do zatvaranja tvornica, a samim time i do gubitka radnih mjesta, ali i do stagnacije rasta plaća", ističe Čavalić.

Kako je pojasnio, jedino na čemu privreda BiH sada može raditi jest, kako kaže Čavalić, pokušati riješiti pitanje pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

"Treba pokušati raditi na unapređenju saradnje sa zemljama CEFTA, odnosno na osnovu Berlinskog procesa, regionalne saradnje, imati rezervno tržište kao dodatnu opciju", rekao je Čavalić i dodao da treba tražiti i druga tržišta koja imaju snažnu ekonomiju, posebno sa zemljama s kojima BiH nije sarađivala… "Na primjer, Sjedinjene Američke Države, ali i druge zemlje Europe, uz Njemačku, Italiju, Slovačku", zaključio je Čavalić.