Prije nekoliko godina Zakariju Zubejdija (49) upitali su zašto niko ne snima predstavu ili igrani film inspirisanu njegovim životom. "Ne bi mogli povjerovati", odgovorio je. Od 30. januara dogodio se novi obrat u njegovoj priči jer je pušten u trećoj razmjeni zarobljenika i talaca u sklopu sporazuma o prekidu vatre u Gazi.
Kolektivno uzbuđenje koje je dočekalo Zubejdia u Ramali odražava razmjere njegovog mitskog statusa među Palestincima, željnim heroja i nade. Zubejdi je postao svojevrsna legenda kada je 2021. godine pobjegao iz strogo čuvanog zatvora kopajući tunel zahrđalom kašikom. Izraelskim sigurnosnim službama trebalo je pet dana da ga pronađu. Sada, ponovno slobodan, započinje novo poglavlje.
Zubejdi je rođen 1976. godine u izbjegličkom kampu Jenin gdje izraelska vojska trenutno provodi jednu od svojih najvećih ofanziva u posljednjih 20 godina, nazvanu Željezni zid. “Ljudi iz logora! Izađite da vidite Zakariju!”, pjevali su Palestinci dok su ga nosili na ramenima.
Ali povratak u Jenin izgleda teško u sadašnjim okolnostima. Prema turskoj novinskoj agenciji Anadolu, izraelske snage izvršile su raciju u Zubejdijevoj kući u kampu Jenin sedam dana prije njegovog puštanja na slobodu, stavivši lisice njegovom 14-godišnjem sinu i zabranivši porodici da slave kada se vrati.
Zubejdija u Jeninu čeka sve manje rodbine. Otac mu je umro kada je imao 17 godina, a njegovu majku, Samiru, ustrijelio je izraelski naoružani napadač 2002. godine, tokom Druge intifade, kao i njegovog brata Tahu. Godine 2022. izraelski vojnici ubili su još jednog od njegove braće, Daouda, u pucnjavi. Ranjen je stigao u izraelsku bolnicu i uhapšen je prije nego što je umro. Izraelske vlasti i dalje odbijaju predati tijelo porodici.
Prije samo nekoliko mjeseci izraelska vojska ubila je Zubejdijevog 21-godišnjeg sina Muhameda. Automobil kojim je putovao udario je dron. Dana 30. januara, Zubejdijeva supruga Alaa (39) čekala je njegovo oslobađanje na plastičnoj stolici u Ramali.
Zubejdi je proveo život između Jenina, Ramale i zatvora, tamo-amo od svoje mladosti. U dobi od 13 godina ranjen je u izraelskoj vatri dok je bacao kamenje na vojnike; s 15 godina je prvi put otišao u zatvor. Na tijelu ima rane od metaka i ožiljke na licu od eksplozivne naprave ručne izrade koja je eksplodirala dok ju je sastavljao. No, njegov mitski status iskovan je tokom izraelske invazije na kamp Jenin 2002. godine, iz kojeg je uspio pobjeći skačući od kuće do kuće i skrivajući se u ruševinama koje su ostavili izraelski buldožeri. Ne broji koliko je puta izbjegao smrt.
Sa slikama Yassera Arafata koji su izblijedjeli na zidovima Zapadne obale, Arafatovog prirodnog nasljednika, Marwana Barghoutija, doživotno zatvorenog, i najviših vođa Hamasa ubijenih u 15 mjeseci bombardiranja u Gazi, Zubejdi je nešto najbliže živoj ikoni u zajednici kojoj je heroj očajnički potreban. Vidjelo se to tokom njegovog dočeka u Ramali 30. januara. Oko njega se okupila masa ljudi, očajnički želeći da mu se što više približe kako bi ga mogli snimiti mobitelima.
Zubejdi je nekada vodio Brigade mučenika Al-Aqse, oružano krilo Fataha, ali sada je dio Hamasove borbe protiv Izraela. Brigade mučenika Al-Aqse su, naposljetku, imale ključnu ulogu u prisiljavanju na oslobađanje zatvorenika uzimajući izraelske taoce u napadima sedmog oktobra. Taj je pokret potvrdio prvi put 30. januara da je njihov vojni vođa Mohamed Deif ubijen prije šest mjeseci u izraelskom bombardovanju Gaze.
Usred šume mikrofona, Zubejdi je okupljenima rekao: “Poruka našeg palestinskog naroda je jasna: žrtvovali smo mnoge mučenike, a sloboda dolazi s prestankom okupacije i uspostavom nezavisne palestinske države s Jerusalemom kao glavnim gradom. ”
Iako mršav i iscrpljen, Zubejdi i dalje ima dječački izgled koji je privukao pažnju svijeta tokom Druge intifade (2000.-2005.). Takva je njegova privlačnost, pojavio se u jednom od najboljih dokumentaraca dosad snimljenih o Bliskom istoku: „Sinovi Arne“ (2004.). To je priča o slavnom Freedom Theatreu, koji je 1980-ih osnovala Arna Mer Jamis, anticionistički nastrojena izraelska Jevrejka koja se udala za Palestinca i prigrlila palestinsku stvar. Pozorište je postalo Zubejdijevo oruđe otpora izraelskoj okupaciji, ali i ono kroz koje su djeca mogla kanalizirati svoj bijes. Svi akteri su završili mrtvi ili su uzeli oružje; i reditelja projekta, Juliana Mer Jamisa, ubili su 2011. ljudi s kapuljačama, u neriješenom zločinu koji su Palestinci gurnuli pod tepih.
Zubejdi je priznao da je planirao napad u kojem je ubijeno šest civila u gradu Beit Sheanu 2002. godine i da je nakon toga imao koristi od izraelske amnestije 2007. godine, u zamjenu za predaju svog oružja, iako ga nikada nije službeno predao: nije vjerovao pomilovanju i bojao se za svoj život. Godine 2008. Zubeidi se fokusira na Freedom Theatre, postaje njegov direktor i odriče se nasilja. Uvijek je održavao ravnotežu između odbrane legitimiteta političkog nasilja i njegove kritike kao strategije, kao što je činio u nekim svojim dramama.
Godine 2011. Izrael je opozvao njegovo pomilovanje bez davanja objašnjenja. Godinu dana kasnije, palestinske vlasti uhapsile su ga nakon pucnjave ispred kuće guvernera Jenina. Mjesecima je štrajkovao glađu, zbog čega je na kraju pušten. U daljnjem zapletu, nastavio je raditi u Odjelu za zatvorenike PA - istom odjelu koji ga je zatvorio: i počeo je studirati političke nauke na Univerzitetu Birzeit u blizini Ramale. Njegov završni rad, pod naslovom „Lovac i zmaj“, istraživao je njegov odnos s Izraelom. “Ne nedostaje mi oružje, ali nedostaje mi Intifada”, priznao je u jednom intervjuu u to vrijeme.
Zubejdi se potom držao povučeno do 2019., kada ga je Izrael ponovno uhapsio zbog navodne povezanosti s pucnjavom u blizini izraelskog naselja Beit El na Zapadnoj obali u kojima nije bilo ozbiljnih ozljeda. Nikada nije službeno osuđen, ali je poslan u zatvor. Izraelski sudovi kasnije su ga osudili na pet godina zbog bijega iz zatvora 2021. godine.
Kao i u svakom životu punom akcije, kruže glasine o nemogućoj romansi koja uključuje Tali Fahim, Izraelku koja je glasala za Likud, stranku izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, ali je 2003. počela redovno posjećivati Jenin kako bi pokušala shvatiti zašto su Palestinci postavljali bombe u autobuse i kafiće u Izraelu. Tamo se sprijateljila sa Zubejdijem. Neki vjeruju da su započeli vezu - što su oboje demantovali, piše Stav.ba.
Izraelske tajne službe krenule su za Fahimom, koja je na kraju provela 30 mjeseci u zatvoru zbog ulaska u gradove na Zapadnoj obali u Području A, što je Izraelcima zabranjeno. Optužena je za “sastanak s neprijateljskim agentom” i prevod vojnog dokumenta. Fahima je primila islam i optužila Zubejdija da je sarađivao s izraelskim obavještajnim službama u zamjenu za dopuštenje da otputuje iz Jenina u Ramalu na operaciju oka.
