Kina ubrzano širi svoj nuklearni arsenal i, prema najnovijem izvještaju Pentagona o vojnoj snazi Pekinga, do 2030. godine mogla bi imati čak 1000 nuklearnih bojevih glava. Izvještaj navodi kako je Kina u posljednjih godinu dana povećala svoj arsenal za najmanje 100 bojevih glava, dosegnuvši ukupno više od 600.
Povećanje broja nuklearnih bojevih glava dio je šireg plana razvoja novih interkontinentalnih balističkih projektila, koji su otporniji i dostupniji, kako bi dodatno ojačali svoje nuklearne kapacitete. Također se razmatra mogućnost razvoja novog konvencionalnog projektila koji bi mogao pogoditi Havaje, Aljasku i kopneni dio Sjedinjenih Država, piše u izvještaju, a prenosi Politico.
Kineska mornarica danas je najveća na svijetu, s više od 370 brodova i podmornica, uključujući preko 140 glavnih borbenih plovila. Prestiže američku mornaricu koja trenutno ima 290 brodova, dok Kina ubrzano gradi nove razarače, krstarice i amfibijske brodove. Očekuje se da će treći kineski nosač aviona, Fujian, ući u službu 2025. godine.
Problemi s korupcijom
Kineske zračne snage povećavaju proizvodnju stealth borbenog aviona pete generacije J-20 i grade novu kompaniju kako bi dodatno proširile kapacitete proizvodnje. Oko 1300 od ukupno 1900 kineskih borbenih aviona pripada naprednoj četvrtoj generaciji, koja po kvaliteti konkurira najsofisticiranijim avionima iz SAD-a i Evrope.
Uprkos značajnim tehnološkim naprecima, Kina se i dalje suočava s problemima korupcije.
Narodnooslobodilačka vojska bori se s duboko ukorijenjenom korupcijom, navodi izvještaj. Prošle godine je smijenjeno 15 visokih vojnih dužnosnika i čelnika odbrambene industrije zbog korupcije, uključujući nekoliko njih koji su bili zaduženi za projekte modernizacije kopnenih raketnih sistema.
Kina također zaostaje u razvoju logističke infrastrukture potrebne za dugotrajno razmještanje svojih vojnih snaga izvan teritorija. Taj nedostatak mogao bi ograničiti njenu sposobnost projiciranja moći izvan Južnokineskog mora, stoji u izvještaju Pentagona.
