U Kalinoviku se danas obilježava 32. godišnjica zločina nad Bošnjacima iz ovog grada i okoline.
Obilježavanje ovog značajnog datuma organiziralo je Udruženja porodica žrtava „Istina Kalinovik 92".
Obilježavanju će prisustvovati i prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Connecticut, član Upravnog odbora Programa proučavanja genocida Univerziteta Yale.
On ističe da mu je čast to što će danas stajati uz Samira Vranovića iz udruženja Istina Kalinovik 92, te uz preživjele i članove porodica.
- Svojim prisustvom potvrđujemo ljudsko pravo na obilježavanje i apeliramo na nadležne organe da omoguće ostvarivanje prava na postavljanje spomen obilježja na stratištima u Kalinoviku, uključujući spomen muzej i mezarje u Barutnom magacinu. Također, pozivamo nadležne da spriječe veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Kalinoviku.
Podsjeća da je za zločine počinjene u Kalinoviku 1992. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo bivšeg zapovjednika Taktičke grupe bosanskih Srba Ratka Bundala na dvadeset dvije godine zatvora, zapovjednika policijske stanice Neđu Zeljaja na petnaest godina zatvora, a komandanta logora Barutni magacin Đorđislava Aškrabu na sedam godina zatvora.
- Osim toga, ne treba zaboraviti da su Grujo Lalović i Boško Govedarica, koji su bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata koji je su planiralo i podržavao progon bošnjačkog stanovništva općine Kalinovik prisilnim premještanjem, istrebljenjem, protupravnim zatvaranjem, te drugim nečovječnim djelima pobjegli u Srbiju i do sada su izbjegli krivično gonjenje. Propust da se oni krivično gone podriva poštivanje vladavine prava i narušava naše kolektivno ljudsko dostojanstvo. Štaviše, uvreda je za cijelo čovječanstvo to što je preživjelima onemogućeno postavljanje spomen-obilježja u Kalinoviku. Zabrana predstavlja kršenje osnovnog ljudskog prava na memorijalizaciju. Koncentracioni logor Barutni magacin, na primjer, treba sačuvati kao zaštićeno nacionalno spomen-obilježe sa muzejom koji će edukovati buduće generacije kako bi se priječilo ponavljanje zločina. Rezolucijom Ujedinjenih naroda iz januara 2022. godine poziva se na očuvanje takvih lokacija kako bi se obrazovale buduće generacije i spriječila buduća djela genocida - smatra Pettigrew.
Ističe koliko je bitno postavljanje spomen-obilježja na Barutnom magacinu.
- Dalje, u izvještaju UN-ovog Vijeća za ljudska prava iz oktobra 2020. godine se naglašava da „bez sjećanja, prava na istinu i pravdu ne mogu biti u potpunosti ostvarena i ne može postojati garancija da se zločini neće ponoviti“. U izvještaju se insistira da je posvećenost memorijalizaciji ključna za promovisanje „razvoja kulture demokratije i poštivanja ljudskih prava“. Postavljanje spomen-obilježja na Barutnom magacinu doprinijelo bi, dakle, ne samo kulturi sjećanja već i pravednoj budućnosti u Bosni.
- Iako počinioci zločina u Kalinoviku nisu osuđeni za genocid, njihovi zločini su rezultirali gotovo potpunom eliminacijom bošnjačkog stanovništva. Bošnjačko stanovništvo u Kalinoviku smanjeno je sa otprilike 31 posto 1992. godine na 2 posto 2013. godine. Zabrana spomen-obilježja za žrtve i mural koji veliča Ratka Mladića na ulazu u grad nastavak su tog nastojanja da se eliminiše bošnjačko stanovništvo sprječavanjem povratka izbeglica kroz psihološko zastrašivanje. Nedavna vijest da se istaknuti Bošnjaci pozivaju na saslušanje u policijske stanice u Republici Srpskoj ukazuje na to da je u toku nova kampanja progona, diskriminacije i zastrašivanja. Važno je reći da naše afirmisanje istine danas i naše zalaganje za kulturu sećanja ni na koji način nisu stvar „širenja mržnje“ ili „ugrožavanja bezbjednosti“. Naprotiv, kultura sjećanja je ključna za stvaranje mira i pravde.
Poziva visokog predstavnika, vrhovni autoritet na terenu, da ukloni mural Ratka Mladića na ulazu u Kalinovik.
- To je surova provokacija koja slavi zločine i prijeti ponavljanjem zločina. Mural Ratku Mladiću mora biti uklonjen u ime sjećanja na žrtve Kalinovika, a posebno na one čiji ljudski ostaci još nisu identifikovani, među kojima su doktor Abdurahman Filipović, Avdija Škoro i Salko Vranović. Danas izgovaramo njihova imena i sjećamo se njih i svih poginulih u Kalinoviku - poručuje Pettigrew.
