Iako i dalje traje prebacivanje odgovornosti između političkih aktera o tome ko je odgovoran za neispunjavanje uslova Evropske unije i slanja potrebnog dokumenta kojim bi se deblokiralo 70 miliona eura prve tranše iz Plana rasta fonda za zapadni Balkan, predstavnici EU u BiH su pozvali na brzu reakciju dajući još malo vremena za pokušaj spašavanja ovog iznosa.

Da li je to i koliko realno, i u kojim okolnostima možemo sačuvati ovaj za BiH predviđen iznos, pitali smo u večerašnjem izdanju emisije „7 PLUS“ Harisa Plakala, generalnog sekretara Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini.

- Upitno je decidno odgovoriti na tu šansu i kada bi ona bila jer smo već dva puta bilježili probijanje rokova u vezi sa slanjem teksta plana reformi za Brisel. Nažalost, došli smo u situaciju da smo nazadovali po pitanju elementarnog dijaloga i kompromisa unutar Bosne i Hercegovine uz podatak da smo jedina zemlja u regionu koja taj plan do sada nije poslala. Naravno, treba reći da postoje vrlo valjani razlozi zašto se ovakav Plan reformi nije prihvatio jer se u njemu nalaze vrlo diskutabilne odluke koje podrivaju već jednom donesene odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odnosno ovim se ne prihvataju odluke Ustavnog suda, poput Zakona o tehničkim propisima koja regulira unutrašnje tržište jer vraća u život i na stol Zakon iz RS koji je ranije oborio Ustavni sud. Osim toga, ovim bi se u Federaciji i u Brčko distriktu primjenjivao državni zakon. To bi za posljedicu imalo podjelu tržišta unutar Bosne i Hercegovine na dva - opominje Plakalo govoreći o nedovoljnoj kvaliteti prijedloga reformi koji nije usaglašen i zbog toga nije ni poslan u Brisel.

- Na samom početku nije bilo dovoljno dobro organizovano jer sama priprema i slanje Plana reformi putem radne grupe napravljena je prema modelu mehanizma koordinacije što uopšte nije bilo potrebno raditi. Bilo je dovoljno putem Vijeća ministara formirati instituciju koja bi bila zadužena za taj dio. Međutim, uključili su se i kantoni i onda su i kantonalni premijeri dobili priliku da ocijene sva pitanja koja su po njima sporna tj. da i oni daju svoju saglasnost i pristanak. Oni su to pravo iskoristili i rekli da izbjegavanje pitanja Ustavnog suda po njima nije prihvatljivo i sad smo u takvoj situaciji gdje čekamo da vidimo da li ćemo dobiti produženje roka - potvrđuje Haris Plakalo govoreći o situaciji u kojoj se Bosna i Hercegovina našla načinom izbora definiranja Plana reformi.

- Sam mehanizam kooridnacije koji je napravljen 2016. godine je u svom dosadašnjem radu nekad pokazao vrlo dobre rezultate, a nekad je opet demonstrirao neke nedostatke. Ali ovdje to nije pitanje. Problem je što je Vijeće ministara svojom odlukom o formiranju radne grupe istu formiralo po principu mehanizma koordinacije. Radi ilustracije, mi kada imamo političke susrete sa predstavnicima EU s njihove strane su prisutne dvije ili tri osobe a sa naše, BH strane, budu prisutni svi iz cijele BiH tj. oko 60 političkih predstavnika. Ovdje je suština da bi se kretali prema EU moramo izgrađivati jake državne institucije, a Ustavni sud i ukupno pravosuđe su temelji nastanak i funkcionisanja svake pravne države. Mi to ovdje stavljamo pod tepih, stavljamo na stranu. U tome je dakle, bilo uporišta u odluci premijera kantona prema ovako koncipiranom Planu reformi - potvrđuje Haris Plakalo podsjećajući na važnost pravosuđa i pravilnog funkcioniranja ukupnog pravnog sisitema u državi koja ima ambiciju ka evropskim integracijama.

Poslušajte i pogledajte cijeli razgovor generalnim sekretarom Evropskog pokreta u BiH i saznajte i druge važne elmente i okolnosti koji nas očekuju u nastavku evropskog puta.