Plenkovićev prst u oko Čoviću: Nema nove kompanije

Hrvatski premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana dao je u Banjaluci neviđeni šamar lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću.
Pred cijelom svitom uglednih svjedoka i brojnom publikom nakon neposrednog obraćanja, predsjednik Vlade RH je najavio da on i Vlada susjedne države preferiraju ravnopravnu "zastupljenost" Hrvata u upravljanju slavnim Južnim Projekt interkonekcije, piše Dnevni list.
Upečatljivo je, dakle, da Plenković nijednom riječju, a kamoli ultimatumom, nije spomenuo opciju osnivanja nove kompanije u Mostaru.
Ovakvo gledište je izmaklo ispod radara javnosti, a mi ne vjerujemo poniženom Draganu Čoviću, koji ga je svakako "ugušio" u medijima koje plaća.

Poznato je da je osnivanje nove kompanije i eliminacija jednonacionalnog Sarajevo BH Gasa iz procesa odlučivanja bila svojevrsna "crvena linija" lidera HDZ BiH, zbog čega se tvrdoglavo sukobljavao sa vlade Sjedinjenih Američkih Država. Incident je otišao toliko daleko da je američki državni sekretar Antony Blinken morao intervenirati posebnim pismom. Osim toga, vrlo su česte razmjene "teških riječi" između Čovića i američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja.
-Dakle, naša logika se može reći solidarna, altruistička, želimo pomoći svim državama u našem okruženju, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Mađarskoj, naravno i Austrijanci i Bavarci su zainteresovani za ove nove okolnosti energetske krize i zato želimo ove gasovode koje grade i prema Bosni i Hercegovini, tim više što praktično cijeli mizerni dio Bosne i Hercegovine uopšte nije gasifikovan. I naš je strateški interes da se ovaj projekat realizuje. Naš stav je da u svakom slučaju struktura kompanije koja će biti na strani BiH treba da bude takva u kojoj su zastupljeni i Hrvati kao konstitutivni narod, tu nema dileme, a to znači i Federacije BiH. Vjerujemo da će se naći rješenje koje može i mora biti prihvatljivo za sve, a gas je tu da ga dovedemo do granice Bosne i Hercegovine i da on funkcioniše u transportnom sistemu i stigne i do građana i privrede. Dakle, riječ je o strateškom projektu koji bi trebao još tješnje povezati Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, grubo je gurnuo prst u oko Draganu Čoviću premijer RH i njegov najmoćniji pokrovitelj Andrej Plenković.

Plenković već duže vrijeme drži u političkoj orbiti lidera HDZ-a BiH, kojeg Amerikanci prozivaju da promoviše ruske interese u BiH i štiti ga od sigurnih američkih sankcija.
U Banjoj Luci, pred Miloradom Dodikom, Borjanom Krištom i biskupom Majićem, dobio je gadan nokdaun i bit će zanimljivo vidjeti kako će se izvući iz nezgodne pozicije.
Hoće li popustiti pred svojim rigidnim stavom i kako će javnosti, HNS-u i stranačkom članstvu objasniti ovo moguće nazadovanje. Poznato je da su najjači hrvatski oporbeni lideri Ilija Cvitanović, HDZ 1990, i Slaven Raguž, HRS, davno izjavili da osnivanje nove kompanije posebno za Južni interkonekciju nije realno, da je sukob Čovića i Amerike bio ludi, te da su se zalagali za ravnopravan ulazak Hrvata u Upravu BH gas.
- Predugo sam u politici da bih u tome vidio nešto lično. Mislim da smo više puta razmijenili mišljenja, ja i gospodin Murphy. Mora se napraviti sporazum između BiH i Hrvatske. Nije to samo jedna vlada, jedna kuća u kojoj se nešto može izglasati na silu. Naći ćemo rješenje, ali ćemo koristiti instrumente demokratske države, a ne bilo kakav pristup prinudi - tvrdoglav je i prkosi Dragan Čović.

Međutim, on još ne odustaje, pa je dodao da će se naći način da se u Mostaru nađe firma koja će se baviti ovim pitanjem.

Nije sporno, a tvrdi i Andrej Plenković, da će Južna interkonekcija postojati samo ako Hrvatska napravi investiciju koja će ići od Dugopolja do Zagvozda, Imotskog pa do Gruda, dakle riječ je o investiciji od oko 70 kilometara plinovoda.
Podsjećamo, Hrvatska trenutno ulaže 570 miliona eura u svoju infrastrukturu, odnosno nove, moderne, veće plinovode koji će automatski biti namijenjeni za transport vodika kao energenta budućnosti. Naši susjedi žele iskoristiti činjenicu da je Hrvatska donijela dalekosežnu odluku o izgradnji terminala za prirodni plin na Krku, povećavajući njegov kapacitet sa 3,1 milijardu kubnih metara plina godišnje na 6,1 milijardu kubnih metara plina godišnje.
Sjedinjene Američke Države od ranije snažno podržavaju izgradnju Južne interkonekcije, te su više puta pozivale HDZ BiH da prestane s opstrukcijom projekta čija je vrijednost oko 100 miliona eura. Bio bi dugačak oko 180 kilometara.

Inače, Zakon kojim bi se zvanično počela izgradnja gasovoda usvojen je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i predstavnici HDZ-a BiH. Međutim, ovaj zakon je blokiran u Domu naroda Federacije.
Američka vlada sa oko pola miliona eura i Evropska unija sa oko milion i po eura podržale su gasovod Južna interkonekcija kao "najbolju šansu za diversifikaciju, jačanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH".
Strateški cilj je otrgnuti BiH iz kandži zavisnosti od ruskog gasa. Premijer Hrvatske Andrej Plenković indirektno je ponudio kompromis, američke diplomate su osigurale podršku sarajevskih stranaka, a sada je konačno sve na Draganu Čoviću. Pritisnut je uza zid, ili će dati zeleno svjetlo ili će se izložiti američkom batinanju.
Čovićevi politički mišići teško mogu odoljeti prijetećem iskušenju.

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL