Pred Okružnim sudom u Trebinju u toku je suđenje dvojici crnogorskih državljana, optuženih da su tokom rata u Bosni i Hercegovini 1990-ih počinili silovanja.

Optuženi Milutin Đilas ima crnogorsko, a Rajko Vojvodić dvojno – crnogorsko-bosanskohercegovačko državljanstvo, pojasnili su iz Suda za Radio Slobodna Evropa (RSE). Iz Okružnog tužilaštva su kazali da se njih dvojica redovno odazivaju pozivima suda i prisustvuju suđenju.

Radio Slobodna Europa nije uspio da stupi u kontakt sa njima.

Ovo je jedini predmet u kome se državljanima Crne Gore sudi za ratni zločin pred ovim sudom.

-Do sad nije bilo izrečenih presuda protiv crnogorskih državljana, a koji se tiču učešća u ratnim dešavanjima u BiH - kazali su iz Suda.

Šta piše u optužnici?

Postupak pred Sudom u Trebinju počeo je krajem februara 2024. i u fazi je izvođenja dokaza optužbe.

Optužnicom se dvojica crnogorskih državljana terete da su 1992., kao pripadnici Vojske Republike Srpske, silovali dvije žene koje nisu bile vojno angažovane i nisu učestvovale u neprijateljstvima.

Đilas se tereti za silovanje dvije osobe, a Vojvodić jedne.

U optužnici iz septembra prošle godine, u koju je RSE imao uvid, zaštićena su imena žrtava, kao i mjesto u kojem su počinjena silovanja.

Po optužnici, Đilas i još jedna nepoznata osoba su u aprilu 1992. ušli u kuću M.A. Tom prilikom je nepoznata osoba otuđila nekoliko fotoaparata i otišla, dok je Đilas ostao. Đilas se popeo na sprat, gdje je "B" bila sa maloljetnim djetetom i, kada se uvjerio da u kući nema muškaraca, silovao je.

-Prethodno je ošamario dva puta, prislonio uz zid tako da je oštećena bila prsima okrenuta prema njemu, a sve vrijeme držeći joj ruke uz zid nakon čega je oštećenoj podigao suknju i bez njenog pristanka silovao - navodi se u optužnici.

Istog mjeseca, još jednom je došao u kuću i silovao istu ženu.

Iste večeri je, prema optužnici, silovao još jednu ženu - M. S., koja je takođe bila sa maloljetnom djecom.

-Đilas je došao preko balkona, naoružan pištoljem i nožem i rekao joj da djecu pošalje na spavanje - navodi se.

Kada je ona to učinila, optuženi je silovao.

Sa ovim slučajem povezan je Vojvodić, koji je, prema optužnici u koju je RSE imao uvid, silovao oštećenu "B" nakon što je Đilas otišao u kuću M. S.

Oni se terete da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, za koje je zaprijećena kazna do 40 godina robije.

'Živi normalno, mirno i spokojno u Nikšiću'

Za suđenje Đilasu crnogorska javnost je saznala u junu ove godine, kada je u Podgorici organizovana tribina na kojoj su govorile četiri žrtve silovanja u Foči 1992. godine.

Foča je u Bosni i Hercegovini, gradu u blizini granice sa Crnom Gorom. O suđenju je govorila jedna od učesnica tribine, Halida Konjo Uzunović. Publici u Podgorici je ispričala da je bila na suđenju u Trebinju, ne precizirajući po kom osnovu. Prema njenim riječima, na sudu je kazala da je jako ponosna što nije na strani optuženih za ratne zločine.

-Koji su sjedili pognute glave i nisu me imali šta pitati.

Tribinu su organizovali portal Normalizuj, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Žene u crnom. Staša Zajović iz Žena u crnom kazala je na tribini da Đilas "živi normalno, mirno i spokojno u gradu Nikšiću".

Radio Slobodna Europa nije uspio da stupi u kontakt sa Đilasom i Vojvodićem.

Sud nije odgovorio na pitanje kako su se njih dvojica izjasnili po pitanju optužnice.

'Crnogorski štab' u Foči

U dokumentima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu opisani su primjeri seksualnog zlostavljanja za koje se sumnja da su počinili vojnici iz Crne Gore ratnih devedesetih godina. Tako se u dokumentima suda pominje da je jedna kuća u fočanskom naselju Aladža 1992. služila kao "crnogorski štab".

Kuću je koristio Dragoljub Kunarac, komandant specijalne dobrovoljačke jedinice sačinjene od "srpskih vojnika, uglavnom iz Crne Gore".

-Tamo je boravio sa najmanje 10 crnogorskih vojnika nakon zauzimanja Foče - navodi se na internet stranici ICTY.

Zbog mučenja, silovanja i porobljavanja muslimanskih žena, Kunarac je dvije decenije kasnije osuđen na 28 godina zatvora. Kaznu izdržava u Njemačkoj.

Dio dokaza o seksualnom nasilju Crna Gora je 2020. dobila od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je nasljednik tribunala u Hagu, potvrđeno je RSE. Oni se tiču umiješanosti više od 15 osumnjičenih crnogorskih državljana u zločinima tokom sukoba u Bosni i Hercegovini. Crna Gora do skoro nije mogla da koristi dokaze tribunala iz Haga.

To se promijenilo u junu ove godine, nakon što je Skupština Crne Gore usvojila neophodne izmjene Zakona o krivičnom postupku.