Prvi put nakon 12 godina, građani grada Mostara su izašli na lokalne izbore 2020. Te godine je vladala velika euforija s obzirom da građani dugo vremena nisu birali svoju lokalnu vlast. Najavljivao se veliki odziv birača pogotovo onih iz dijaspore. Međutim, do tog velikog odziva nije došlo.

Analizu ovih izbora odnosno izrade političke topografije grada Mostara, objavio je Ahmet Kurt na svom facebook profilu. Njegovu analizu prenosimo u cjelosti.

-Kada smo u vrijeme Corone svi bili prisiljeni veći dio dana boraviti u kući na osnovu resultata glasanja u Mostaru 20. 12. 2020. uzetih sa web stranice CIK-a na svih sto i pedeset izbornih mjesta izradio sam ovu kartu političkih opredjeljenja stanovnika grada.

Gornja ivica karte gradskog područja je okrenuta prema sjeveru. Debela žuta linija označava liniju fronta između HVO i Armije BiH u toku rata. Lijevo (zapadno) od žute linije je dio Mostara kojeg su u ratu zauzele hrvatske snage, a od žute linije udesno (istočno) je dio grada kojeg su uspjele odbraniti snage Armije BiH. Izborne jedinice su formirane u skladu sa ovom ratnom linijom razdvajanja. Ova žuta linija podjele nastavlja se, sjeverno i južno, i na prigradske dijelove Grada Mostara koji nisu prikazani na ovoj karti.

Procenat glasova na urbanom dijelu Mostara za HDZ i desnije hrvatske stranke su prikazane u kolor-skali od svijetlo plave (min 75% svih glasova) do tamno plave boje (max 99% glasova). Glasovi SDA sa koalicionim strankama su prikazani od crvene (min 35% glasova) do zelene boje (max 75% glasova) na predmetnoj naseljenoj površini grada.

Pri prvom pogledu na kartu odmah su vidljivi strašni rezultati u Hagu presuđenog Udruženog zločinačkog poduhvata etničkog čišćenja. Tako na dijelu Mostara pod hrvatskom kontrolom (od lijeve ivice karte do žute linije) ni na jednom izbornom mjestu HDZ i ostale hrvatske partije nisu dobile MANJE od 3/4 svih glasova! Ovaj tamnoplavi dio nastavlja se cijelom zapadnom Hercegovinom koja se opet naslanja na ekonomsku i političku infrastrukturu države Hrvatske. Zapadna Hercegovina je jedini dio bivše Jugoslavije koji se enormno obogatio u ratu 1992-96, uglavnom na ratnom švercu i trgovini.

Desno od žute linije je dio Mostara kojeg je odbranila Armija BiH i na ovom dijelu grada SVI subjekti prijavljeni za izbore dobili su neki procenat glasova, te je kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine gdje većinu čine građani sa bošnjačkim imenima i prezimenima, sačuvan politički pluralizam.

Ova bošnjačka enklava koju je od pogroma i raseljenja sačavala Armija BiH, prvo od srpskog, a zatim od hrvatskog agresora, u Mostaru je široka svega od 500 do 1.000 metara, a završava se u Blagaju. Za razliku od “hrvatskog” dijela, ova enklava se, osim na brdo, ne oslanja na ništa i nikoga. Ovaj dio svakodnevno je na razne načine izložen hrvatskoj hegemoniji i asimilaciji, od kojih je jezična asimilacija već završena, pa Bošnjaci ovog dijela više niti pišu, niti kucaju svoje tekstove i poruke, nego ih tipkaju.

Ova uglavnom bošnjačka izborna baza ima 42.700 birača od kojih polovina glasa. Ovih 20.000 koji iskoriste svoje glasačko pravo možemo, ugrubo, zanemarujući sitne razlike, podijeliti u dvije osnovne grupe po deset hiljada glasača. Ideološka i kultorološka razlika između ove dvije grupa bošnjačkih glasača je velika. Ove grupe uslovno bi mogli nazvati “bošnjački dio Bošnjaka” i “bosno-jugoslavenski dio Bošnjaka”. Da li će ove dvije grupe pokazati zrelost i shvatiti ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze ostaje nam da vidimo poslije izbora u oktobru.

Pred izbore 2020. godine prekomjerne nade su polagane u tzv. “mostarsku dijasporu”, koja će sa 50.000 glasova pomesti “tri fašizma”, a “Mostar više neće slušati naloge iz Beograda, Zagreba i Sarajeva” (!?). Međutim od toga nije ništa bilo. Prijavilo se 4.000 osoba - glasala polovina. Pred ove izbore, pošto je revolucionarni žar splasnuo, prijavilo se svega 1.000 glasača, od kojih će prema analogiji sa prošlim izborima, glasati njih 500 – napisao je Kurt na svom facebook profilu.